ZAGREB – Pregovarači Europske komisije predvođeni Jesus Zorillaom, načelnikom Odjela za međunarodne poslove u Glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj, vratili su se iz Zagreba u Bruxelles bez postignutog dogovora oko izvoznih kvota za hrvatski šećer, o čemu su proteklih dana u Ministarstvu poljoprivrede vođeni napeti pregovori.
Kako se jučer moglo saznati u hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede, ti pregovori će se uskoro nastaviti, najvjerojatnije već kroz dva ili tri tjedna, a konkretnije kada i gdje će biti održan novi krug pregovora bit će poznato idući tjedan. Premda je tijekom samih pregovora bilo i ozbiljnih naznaka da bi ovog puta mogli biti okončani, to se ipak nije dogodilo. Glavnogovornik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić u razgovoru za Poslovni dnevnik i jučer je doduše ustvrdio kako su “pregovori u poodmakloj fazi”.
“Blizu smo postizanju dogovora”, izjavio je Pavić, napominjući kako o detaljima, dok pregovori traju, ne može govoriti. Među samim proizvođačima šećera proteklih su dana kolale različite neslužbene informacije o brojkama koje se navodno vrte u pregovorima. Ohrabrujućim se znakom, pak, u ovom krugu pregovora pokazala naznaka da je EU spremna ponuditi Hrvatskoj nešto višu kvotu nego što je to bio slučaj u početku pregovora, kada je, prema bruxelleskim izvorima, nuđena kvota od 80 tisuća tona. No pregovarači Europske komisije u Zagrebu nisu pozitivno odgovorili ni na platformu Vlade, kojom su zacrtane pregovaračke pozicije na koje bi Hrvatska eventualno mogla pristati, a njezin je pristanak u ovom slučaju svojevrstan ustupak EU. Hrvatska, naime, ima reguliran trgovinski režim u slučaju šećera Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i po tom sporazumu on dalje može biti samo unapređivan u korist Hrvatske, što s restriktivnim mjerama, odnosno kvotama, nije slučaj.
Ministar poljoprivrede Petar Čobanković uporno već mjesecima naglašava kako ostaje pri stavu da neće odstupiti od vladine platforme, a koja predviđa da se kvota za šećer bazira na postojećoj razini proizvodnje šećerne repe i europskom prinosu po hektaru, čime se ne bi ugrozilo razvoj te proizvodnje. Kvota prema Vladinoj platformi iznosila bi 240 tisuća tona. No osim same visine kvote, odnosno količine šećera koje bi se moglo plasirati na EU-tržište, Pavić ističe da se u pregovorima dotiče još nekoliko drugih pitanja, koja također imaju veliko značenje za proizvođače i tržište. Jedno od takvih pitanja je i datum primjene ograničavajućih mjera. Hrvatskim proizvođačima, koji su već ugovorili ovogodišnju sjetvu repe, neprihvatljivo je da se mjere primjenjuju prije završetka ovogodišnje kampanje, dok Bruxelles primjenu kvota želi započeti što prije, već od ljeta. S obzirom na najave ministra Čobankovića kako će konačnu riječ u postizanju dogovora imati sami proizvođači, u hrvatskim šećeranama očekuju skori sastanak s ministrom, te potpunije informacije o pregovorima s Bruxellesom.
ZAGREB – Pregovarači Europske komisije predvođeni Jesus Zorillaom, načelnikom Odjela za međunarodne poslove u Glavnoj upravi za poljoprivredu i ruralni razvoj, vratili su se iz Zagreba u Bruxelles bez postignutog dogovora oko izvoznih kvota za hrvatski šećer, o čemu su proteklih dana u Ministarstvu poljoprivrede vođeni napeti pregovori.
Kako se jučer moglo saznati u hrvatskom Ministarstvu poljoprivrede, ti pregovori će se uskoro nastaviti, najvjerojatnije već kroz dva ili tri tjedna, a konkretnije kada i gdje će biti održan novi krug pregovora bit će poznato idući tjedan. Premda je tijekom samih pregovora bilo i ozbiljnih naznaka da bi ovog puta mogli biti okončani, to se ipak nije dogodilo. Glavnogovornik Ministarstva poljoprivrede Mladen Pavić u razgovoru za Poslovni dnevnik i jučer je doduše ustvrdio kako su “pregovori u poodmakloj fazi”.
“Blizu smo postizanju dogovora”, izjavio je Pavić, napominjući kako o detaljima, dok pregovori traju, ne može govoriti. Među samim proizvođačima šećera proteklih su dana kolale različite neslužbene informacije o brojkama koje se navodno vrte u pregovorima. Ohrabrujućim se znakom, pak, u ovom krugu pregovora pokazala naznaka da je EU spremna ponuditi Hrvatskoj nešto višu kvotu nego što je to bio slučaj u početku pregovora, kada je, prema bruxelleskim izvorima, nuđena kvota od 80 tisuća tona. No pregovarači Europske komisije u Zagrebu nisu pozitivno odgovorili ni na platformu Vlade, kojom su zacrtane pregovaračke pozicije na koje bi Hrvatska eventualno mogla pristati, a njezin je pristanak u ovom slučaju svojevrstan ustupak EU. Hrvatska, naime, ima reguliran trgovinski režim u slučaju šećera Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju i po tom sporazumu on dalje može biti samo unapređivan u korist Hrvatske, što s restriktivnim mjerama, odnosno kvotama, nije slučaj.
Ministar poljoprivrede Petar Čobanković uporno već mjesecima naglašava kako ostaje pri stavu da neće odstupiti od vladine platforme, a koja predviđa da se kvota za šećer bazira na postojećoj razini proizvodnje šećerne repe i europskom prinosu po hektaru, čime se ne bi ugrozilo razvoj te proizvodnje. Kvota prema Vladinoj platformi iznosila bi 240 tisuća tona. No osim same visine kvote, odnosno količine šećera koje bi se moglo plasirati na EU-tržište, Pavić ističe da se u pregovorima dotiče još nekoliko drugih pitanja, koja također imaju veliko značenje za proizvođače i tržište. Jedno od takvih pitanja je i datum primjene ograničavajućih mjera. Hrvatskim proizvođačima, koji su već ugovorili ovogodišnju sjetvu repe, neprihvatljivo je da se mjere primjenjuju prije završetka ovogodišnje kampanje, dok Bruxelles primjenu kvota želi započeti što prije, već od ljeta. S obzirom na najave ministra Čobankovića kako će konačnu riječ u postizanju dogovora imati sami proizvođači, u hrvatskim šećeranama očekuju skori sastanak s ministrom, te potpunije informacije o pregovorima s Bruxellesom.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu