Druga godina održavanja društveno odgovornog projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj, nastalog pod okriljem Poslovnog dnevnika, završena je svečanom dodjelom nagrada najboljim studentskim projektima ovoga petka u zagrebačkom CineStaru. U ovogodišnjem su se izdanju projekta Hrvatska pamet Hrvatskoj projekti mogli prijaviti unutar tri kategorije i to Izvorno hrvatsko, Poduzetna te Inovativna Hrvatska. U finale je prošlo ukupno devet projekata, odreda kvalitetnih, što je stručnom žiriju ostavilo nimalo lak zadatak odabira pobjednika kojem će se dodijeliti priznanje i 21 tisuća kuna financijske potpore.

„Projekt Hrvatska pamet Hrvatskoj pokrenut je s ciljem da mladima pokažemo kako za njih u Hrvatskoj ima mjesta. Stotinjak prijavljenih projekata ove godine svjedoči o inovativnosti i potencijalu novih generacija koje Styria zajedno s partnerima želi još dodatno osnažiti i motivirati. S obzirom na to da ambicioznost mladih ljudi svake godine premaši naša očekivanja, kao i zaista velik odaziv partnera, sa sigurnošću možemo reći da smo u nastojanjima da mlade zadržimo u Hrvatskoj na dobrom putu“, poručio je zamjenik glavnog urednika Poslovnog dnevnika Vladimir Nišević prilikom otvorenja događaja.

Kako je naglašeno, svatko tko u ranim dvadesetim godinama napiše opširan i kvalitetan poslovni plan zapravo je već pobjednik. Tako su ovogodišnji finalisti uspješno detektirali određeni problem hrvatskog gospodarstva te svojim projektom ponudili odgovor na isti što je u samom startu prilično odgovorna zadaća koju su preuzeli. Iako je pobjednik u svakoj kategoriji samo jedan, svi su pokazali kako posjeduju predispozicije koje će im mogu omogućiti da postanu liderima unutar tržišnog segmenta za koji su se prijavili.

Izvorno hrvatsko kategorija je posvećena aktualizaciji već postojećih proizvoda i poslovnih modela koje treba prilagoditi novim tržišnim uvjetima i izazovima. Luka Dragaš s novim konceptom čokolada DOBRO, Matija Drniković s računalnom igrom baziranom na hrvatskoj kulturnoj baštini i Ivana Đilas s idejom nove prezentacije izvorno hrvatskih proizvoda pokazali su da žele mijenjati stvari oko sebe. Pobjedu je odnio Matija Drniković s idejom računalne igre Čudnovate zgode šegrta Hlapića. „Želim se zahvaliti svima organizatorima, ali i svima koji su mi pomogli da ideju dovedem do realizacije. Motivacija poput ove pomoći će mi da u svim budućim nastojanjima nastavim jednako ustrajno. Planiram završiti faks te nakon toga svoji tim proširiti dodatnim stručnim kadrom što će omogućiti da se svi angažiramo u poslovnom svijetu“, poručio je Matija prilikom primanja nagrade.

Poduzetna Hrvatska potiče razvoj poduzetničkih vještina, a u širem kontekstu i kvalitetnije poduzetničke klime u Hrvatskoj. Najboljima u ovoj kategoriji proglašene su Ana Čobanković, Žana Plejić i Josipa Bjelobrk s idejom bilja&bilje brenda bilježnica koje mirisom aromatičnog bilja te bojom papira potiču kognitivne sposobnosti onih koji se njima služe. „Hvala vam na prilici koju pružate nama mladima, i hvala svima koji su nam pomogli sugestijama. Nastavit ćemo razvijati naš prototip i nadam se da ćemo uskoro biti na tržištu“, kazale su pobjednice. U istoj kategoriji natjecale u se i Josipa Tadić te Nadja Kosojević koje su osmislile uslugu sigurnog parkiranja bicikala NadJos te Vladimira Pavlović i Josipa Vurnek s idejom studentske zadruge Fabric8 co-op, osvojivši velike simpatije i podršku stručnog žirija.

Matija Krajtner s poslovnim planom razvoja infrastrukture i potencijala biodizela nazvanim Biocorp, zatim Vladimir Puvača s FitFoodsom odnosno specijaliziranim web sustavom namijenjenom zdravoj prehrani te Dario Karin i Šimun Mihanović s idejom tehnološki naprednog ugostiteljstva finalisti su kategorije Inovativna Hrvatska. Nagrada je otišla u ruke Vladimira Puvače, koji od same prijave na projekt naglašava svoj entuzijazam oko realizacije ideje. „Hvala žiriju pred kojim sam uživao prezentirati FitFoods, hvala Poslovnom dnevniku što nam daje priliku da pokažemo što znamo. Novac ću uložiti u otvaranje tvrtke i uskoro krećemo s radom“, rekao je Puvača.

U sklopu manifestacije dodjele nagrada održana je i debata na kojoj se raspravljalo o tome treba li uspješno odrađivanje prakse biti preduvjet za dobivanje diplome. Za debatu su zaslužni članovi Debatnog kluba Ekonomskog fakulteta Zagreb čiji je rad od osnutka 2014. godine već ovjenčan s dvije dekanove i jednom rektorovom nagradom. Ukupno osam govornika raspoređenih u četiri grupe tako je u petak je CineStaru pokazalo zavidne govorničke vještine, ukazavši time i na važnost strukturirane i argumentirane rasprave. Pitanje nedostatka praktičnog znanja studenata koji izlaze na tržište rada posebno je zanimljiva tema posljednjih nekoliko godina kada se bilježi povećana nezaposlenost mladih, uslijed čega se mladi i sami osjećaju nedovoljno konkurentnima. Afirmativna strana na debati zauzela je stav kako studenti od prakse mogu samo profitirati, dok se opozicija suprotstavila argumentima da su poslovi koji se na praksama dodjeljuju uglavnom simbolični te da mladi u takvim okolnostima nemaju previše prilike za osobni razvoj. Postavilo se pitanje jeftine radne snage koja bi mogla preplaviti tržište rada ukoliko bi praksa zaista bila uvjetom za dobivanje diplome, ali i s druge strane praktičnog nepoznavanja struke ukoliko se praksa ne uvede. Pobijedila je afirmacijska strana, koja je argumentima publiku uvjerila u vjerodostojnost tvrdnji koje su branili. 

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Prilike i za Hrvatsku

‘Fokus politika sve više se pomiče prema većem financiranju konkurentnosti’