Zelena tranzicija uz snažni razvoj obnovljivih izazova energije (OIE) i energetska kriza uzrokovana oporavkom od pandemije i još više ruskom agresijom na Ukrajinu su energetsko tržište u čitavoj Europi, pa tako i Hrvatskoj, učinili vrlo dinamičnim.

Bez institucija poput Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE) bi funkcioniranje energetskog tržišta u Hrvatskoj bilo nezamislivo. Koliko je HROTE bitan za stabilnost sustava pokazala je i nedavna plinska kriza gdje je prvo upozorenje o devijacijama tržišta došlo upravo iz ove institucije.

Kakva je trenutno situacija na energetskom tržištu, koji su glavni izazovi u prevenciji krize I optimalnom razvoju OIE, govori Darjan Budimir, direktor Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE).

HROTE je široj javnosti postao poznat tek prije koji mjesec kada se našao u vijestima zbog plinske afere. Možete nas u par rečenica podsjetiti što se zapravo dogodilo tada na tržištu plina?

Prije svega želio bih istaknuti da je Hrvatski operator tržišta energije još od 2005. u energetskom sektoru jasno pozicioniran kao operator tržišta električne energije, a nakon toga i tržišta plina zadužen za organizaciju tih tržišta, a od 2007. HROTE-a provodi sustav poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i osigurava njegovu stabilnost.

Kroz godine djelovanja, ova su područja nadograđena i uspostavom registra jamstava podrijetla za električnu energiju proizvedenu iz obnovljivih izvora. Dodatno, u suradnji s HOPS-om, HROTE je 2014. godine osnovao burzu električne energije CROPEX na kojoj tržišni sudionici mogu na jednostavan i transparentan način trgovati električnom energijom te koja daje jasne cjenovne signale, što je dodatni značajni iskorak u sveopćem razvoju tržišta električne energije u RH

Kada je riječ o plinu koji je HEP preuzeo od INA-e, HROTE je postupio u skladu s obavezama i alatima koje ima na raspolaganju u okviru svojih ovlasti operatora tržišta energije, a s ciljem uravnoteženja transportnog sustava. Kao operator tržišta obračunavali smo odstupanja bilančnih skupina, pa tako i HEP-ovo pozitivno odstupanje.

Tko su glavni sudionici tržišta plina u Hrvatskoj i koja je točno pozicija HROTE-a na tržištu plina?

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

HROTE kao operator tržišta plina organizira tržište na kojem posluju tržišni sudionici i to prema modelu bilančnih skupina.  Glavni sudionici na tržištu plina su oni koji plinom trguju – voditelji bilančnih skupina koje mogu biti sastavljene od opskrbljivača i trgovaca. Pored njih tu su i operator transportnog sustava, operator sustava skladišta plina, operator LNG i distributeri.

Bilančne skupine su na razini EU preferirani model zbog što uspješnijeg  uravnoteživanja portfelja – cilj je na razini skupine raspolagati približno istim ulaznim i izlaznim količinama plina u transportnom sustavu.

HROTE vodi i osigurava informatičke platforme za poslovanje sudionika na tržištu plina – virtualne točke trgovanja kojima se omogućuje voditeljima bilančnih skupina da zabilježe količine međusobno razmijenjenog plina, koji je bilateralnim ugovorima kupljen, odnosno prodan.

Drugi informatički sustav je trgovinska platforma, gdje voditelji bilančnih skupina mogu po principu aukcija kupovati i prodavati plin, ovisno o postojanju viška ili manjka u plinskom transportnom sustavu.

U svim transakcijama na trgovinskoj platformi HROTE djeluje prema principu financijske neutralnosti – priprema i vrši obračune i provodi financijsku namiru prema tržišnim sudionicima.

Darjan BudimirSLAVKO MIDŽOR/PIXSELL

Koliko se razlikuje trgovina plinom od trgovine električnom energijom u Hrvatskoj i što je s pozicije vaše agencije izazovnije za regulirati?

Model organiziranja električne energije i plina temeljno je sličan jer i na jednom i na drugom tržištu trguju tržišni sudionici tj. članovi bilančnih grupa.. Cilj je imati što je moguće uravnoteženiji energetski portfelj, kako bi i sam elektroenergetski, odnosno plinski sustav bio pouzdan, funkcionalan i u ravnoteži.

Tržište električne energije je složenije i nešto razvijenije od tržišta plina, što je slučaj i kod ostalih europskih zemalja. U RH postoji i dodatni alat putem kojeg tržišni sudionici mogu trgovati električnom energijom, tj. dodatno optimizirati svoje tržišne pozicije – naša burza električne energije CROPEX na kojoj se trguje anonimno i prema ustaljenim tržišnim principima.

Na tržištu plina preko 95% trgovine plinom obavi se putem bilateralnih veleprodajnih ugovora između voditelja bilančnih skupina. Dakle, na tržištu plina nije u cijelosti uspostavljeno organizirano tržište, u smislu burze, kao što je to kod električne energije.

Također, tržište električne energije je složenije jer elektroenergetski sustav mora biti uravnotežen u svakom trenutku (potrošnja mora biti jednaka proizvodnji), a dodatno, pripremamo se i za implementaciju 15-minutnog obračunskog intervala. Na tržištu plina obračunski  interval je na razini plinskog dana.

Već neko vrijeme se govori o Burzi plina kao modelu koji bi mogao riješiti mnoge probleme na tržištu plina u Hrvatskoj. Kakvo je vaše mišljenje o tome? Gdje je situacija oko osnivanja burze? Kakve su tu pozicije suvlasnika postojećeg CROPEX-a, vas i HOPS-a?

Burza je alat, a ne model. Riječ je o iskoraku ka dodatnom uređivanju tržišta plina, putem kojeg tržišni sudionici mogu kupovati i prodavati plin, ovisno o potrebama za uravnoteživanje plinskog portfelja.  Burza ne bi mogla riješiti sve izazove na tržištu plina, ali bi sigurno bio koristan alat na osnovi kojeg bi se mogla formirati tržišna cijena plina u Hrvatskoj.

Nakon što je LNG terminal na Krku počeo s poslovanjem, a interkonekcije na plinovodima prema Mađarskoj i Sloveniji stavljene u dvosmjernu funkciju, pokrenuli smo zajedno s CROPEX-om i Energetskim institutom Hrvoje Požar analizu opravdanosti osnivanja burze plina u Hrvatskoj. Predmet razmatranja je bila opcija nadogradnje postojeće burze električne energije softverskim modulom za plin, što se pokazalo kao opcija koja  sasvim sigurno ima svoje poslovno opravdanje i vjerujem da ćemo ići u tom smjeru.

HROTE je formalno iskazao interes prema HOPS-u za otkupom njihovog suvlasničkog udjela u CROPEX-u kako bi postali jedini vlasnici i pregovori su u završnoj fazi. Osim realizacije projekta burze plina kroz CROPEX, imamo i planove za još brži razvoj i uvođenje novih funkcija naše postojeće burze električne energije.

Vi ste već duže u sustavu HROTE-a, što su vam sada prioriteti i fokus kad ste na čelu agencije?

Ponosan sam na sve što smo napravili na području poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora energije, ali i na stabilno i razvijeno tržište električne energije i tržište plina.

HROTE i u budućem razdoblju planira osiguravati stabilan okvir za provedbu sustava poticanja, kako bi se podupirali planovi  kontinuiranog povećavanja udjela električne energije proizvedene iz obnovljivih izvora.

Izrada i notifikacija novog programa državnih potpora za poticanje proizvodnje električne energije iz OIE tržišnom premijom svakako nam je jedan od glavnih prioriteta u 2024. godini, pri čemu ćemo surađivati s nadležnim državnim institucijama te stručnim institutima i dionicima iz područja energetike.

Daljnji razvoj tržišta električne energije i tržišta plina također će biti u fokusu, jer je HROTE kao operator tržišta nominiran za njegovo kontinuirano unaprjeđivanje i daljnji razvoj. Želim da budemo lideri u području implementacije novih tržišnih modela koji će osiguravati stabilnost i pouzdanost sustava i poticajnu okolinu za investitore, uz istodobnu sigurnost opskrbe i niske cijene energije za kućanstva i poduzetništvo.

Vaša agencija ima gotovo potpuni nadzor nad razvojem obnovljivih izvora energije u Hrvatskoj. Kako vidite situaciju na tom polju te kako će se dalje razvijati OIE?

U energetskoj bilanci Republike Hrvatske vidljivo je koliko su obnovljivi izvori energije, odnosno projekti vjetroelektrana, sunčanih elektrana i svih drugih OIE tehnologija važni i značajni u ukupnoj proizvodnji električne energije te iznose oko 25%.

Proizvodnja električne energije iz obnovljivih izvora u Hrvatskoj pratit će vjerojatno faze koje vidimo i u drugim europskim zemljama. Nakon feed-in tarifa, preferirani model za poticanje putem dodjele potpora je prema modelu tržišnih premija koje jamče stabilnost financijskog toka i precizniji poslovni plan investitora, uz samostalni nastup na tržištu električne energije.

Do kraja godine planiramo, sukladno važećem programu državnih potpora, u omogućiti ulazak u sustav poticanja projekata više do 1.000 MW snage za sve tehnologije koje za proizvodnju električne energije koriste obnovljive izvore energije, pa HROTE trenutno priprema podloge upravo za raspisivanje natječaja za dodjelu tržišne premije.

Također se sve više razvija sustav jamstava podrijetla električne energije, na način da se povećala osviještenost krajnjih kupaca za ‘zelenom’ opskrbom električnom energijom što je dovelo do povećane potražnje za jamstvima podrijetla i posljedično razigranijim tržištem jamstava podrijetla.

Inače, Hrvatska je među prvima članicama EU implementirala organizaciju dražbi jamstava podrijetla iz OIE, na kojima se prodaju jamstava podrijetla električne energije proizvođača u sustavu poticanja. Do kraja ove godine provest ćemo još jednu dražbu i na taj način ostvariti dodatni prihod za sustav poticanja

HROTE u razdoblju koje slijedi planira započeti s pripremama za uvođenje modela poticanja inovativnih tehnologija kroz sustav poticanja, poput vodika, ali i projekata za skladištenje energije te nove tehnologije.

Važnu ulogu svakako će imati i geotermalne elektrane, elektrane na biomasu i bioplin koje će trebati poticaje države da bi osigurale stabilno poslovanje, s obzirom na visoka ulaganja, ali zato njihov doprinos u energetskom miksu je iznimno bitan zbog stabilnosti i fleksibilnosti elektroenergetskog sustava.

HROTE je uključen u još jednu medijski eksponiranu sapunicu oko jedine hrvatske geotermalne elektrane, a što je slučaj koji je proteklih dana završio i na sudu u Strasbourgu. Možete li nam reći par riječi o toj situaciji, poziciji HROTE-a u tome te kako očekujete da će završiti?

Pozicija HROTE-a je ovdje od samog početka jasna. Riječ je o sporovima među investitorima radi utvrđivanja vlasničkih odnosa nad tvrtkom GEOEN d.o.o., pa je sudska instanca ona na kojoj se prijepor mora riješiti.  HROTE je u kontinuitetu postupao isključivo u skladu s važećim normativnim okvirom i temeljem odluka nadležnih državnih institucija.

Kako bi se nastavilo s podmirivanjem financijskih obveza, a istovremeno štitilo i interese Republike Hrvatske, HROTE-a i stabilnosti sustava poticanja proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, pri Općinskom građanskom sudu u Zagrebu zasnovan je sudski polog na koji se uplaćuju sredstva na ime isporučene energije iz postrojenja Geotermalna elektrana Velika 1, i to od travnja 2022.

Početkom godine je najavljeno da će se u Hrvatskoj s dnevnog prijeći na satni interval trgovanja električnom energijom. Što će to točno značiti za operatere i kupce, te gdje se do sad došlo s razvojem toga projekta?

Postojeći satni interval za trgovanje električnom energijom, kao i obračunski intervali za obračun energije uravnoteženja i slično se zamjenjuju petnaestominutnim intervalom.

U završnoj su fazi nova Pravila organiziranja veleprodajnih tržišta električne energije, osigurane su tehničke pretpostavke za uvođenje ovako kratkog intervala i u suradnji s  HOPS-om smo  održali radionice za ključne dionike u sektoru. Primjena ovog obračunskog intervala počinje 1. siječnja 2024.

Najveće benefite od uvođenja 15 minutnog obračunskog intervala imati će tržišni sudionici (opskrbljivači i proizvođači) koji će na taj način imati mogućnost točnijeg i preciznijeg planiranja proizvodnje tj. potrošnje svojih kupaca što će u konačnici imati pozitivne posljedice na smanjenje troškova odstupanja tj. energije uravnoteženja. Ovo je posebice važno kod planiranja proizvodnje iz OIE i njihove učinkovite integracije na tržište električne energije. Dodatno, uvođenje 15 minutnog interval posljedično će omogućiti učinkovitije tj. sigurnije vođenje elektroenergetskog sustava operatorima sustava.