Da ovaj tekst pišemo prije desetak godina, na vrhu najutjecajnijih poslovnih ljudi u regiji, bez sumnje, bi stajalo jedno ime, sasvim nedodirljiv – Ivica Todorić. No, cijelo desetljeće poslije, njega ne da nema na vrhu, nema ga zapravo – nigdje. Sudbina Agrokora je poznata. Od nekad najvažnije regionalne kompanije malo toga je ostalo.
Velika većina najvažnijih sastavnica nekadašnjeg Todorićeva koncerna dobila je nove vlasnike, a odnosi snaga u regiji potpuno su se promijenili. U ovom tekstu tematski je najviše osoba naslonjenih na prehrambeni sektor, industriju i distribuciju. Kako već rekosmo u prvom dijelu ovog serijala, to nisu nužno najbogatiji, ali su, prema našem izboru, najutjecajniji poslovni ljudi u regiji.
Todorićev dugogodišnji takmac Miroslav Mišković tako se, stjecajem okolnosti, ali i sposobnosti vlastitog preživljavanja, sada nalazi na vrhu regije. Nisu mu uspjeli nauditi ni uhićenje niti boravak u zatvoru. Štoviše, može se reći da je desetljeće nakon najozbiljnijeg testa njegovoj moći, njegova pozicija dodatno ojačala.
Delta Holding je u 2025. godini ostvario rekordni prihod od gotovo 1,1 milijarde eura, uz rast od 16 posto, dok je operativna dobit (EBITDA) iznosila 136 milijuna eura, što je rast od 20 posto. Kompanija planira prihode u 2026. godini od 1,4 milijarde eura, s povećanjem od 27 posto u odnosu na prošlu godinu i investicije koje će do 2028. godine premašiti milijardu eura. Danas tvrtka zapošljava gotovo 6000 zaposlenika, od kojih je 1680 mlađih od 35 godina, a sustavno ulaganje u razvoj osoblja i menadžmenta jedna je od ključnih poluga razvoja.
Predsjednik tvrtke Delta Holding Miroslav Mišković istaknuo je da dugoročni rast tvrtke počiva na sustavnom ulaganju u znanje i razvoj ljudi. “Počeli smo s početnicima, ljudima bez iskustva. Danas ti ljudi vode tvrtku. Mi gradimo ljude. Ponekad u nove poslove dovodimo iskusno osoblje, ali u drugima dočekujemo mlade ljude i stvaramo vlastitu kulturu”, rekao je Mišković.
Najavljen je novi investicijski ciklus do 2028. godine, koji je veći od milijardu eura, a usmjeren je na nekretnine, digitalnu trgovinu i poljoprivredu kao ključne potporne stupove sljedeće faze rasta.
Petar Matijević prvi je srpski biznismen koji je kupio poljoprivredno zemljište u Hrvatskoj. Sad već davne 2015., nakon gotovo tri godine pregovora, poduzetnici Enver Moralić i Petar Matijević potpisali su dokument o prodaji poljoprivrednih zadruga Jankovci i Negoslavci. Korijene vuče iz Hrvatske.
Rodom iz Srijemskih Laza nedaleko od Vinkovaca gdje se s roditeljima doselio iz Knina, ovaj biznismen karijeru je počeo nakon završetka srednje trgovačke škole zaposlivši se u zagrebačkoj Slaviji. Tamo je vrlo brzo napredovao do mjesta poslovođe. Jedan je od prvih koji je u Hrvatsku, u suradnji s prijateljem, doveo i poker aparate. Bio je i član Saveza komunista, kako je priznao u jednom od svojih rijetkih razgovora za hrvatske dnevne novine rekavši da se “tada moglo napredovati samo na taj način”.
Vujnovčev meteorski uspon
Ratne 1991. seli se iz Zagreba u Novi Sad, a tamo je vrlo brzo pronašao posao. U Novom Sadu otvorio je i svoju prvu mesnicu. Na njoj je izgradio obiteljsku tvrtku u kojoj mu rade supruga i troje djece bez i jednog, kako je priznao u razgovoru za jedne hrvatske novine, eura kredita. Sebe će opisati kao radikalnog kapitalista kod kojega je produktivnost kao u Njemačkoj, a svoje poslovno carstvo procjenjuje na oko 500 milijuna eura. Tvrtka je u vlasništvu Petra i Zore Matijević, od čega je 70 posto u rukama supruga, a 30 posto u vlasništvu supruge. Sinovi Zoran i Bojan, međutim, uglavnom su preuzeli upravljanje tvrtkom pa je tako Zoran Matijević direktor poljoprivrede u IM Matijević.
Aktivno investira i u hotelijerstvo. U Novom Sadu Matijević upravlja hotelima Aleksandar i Centar, kao i turističkim naseljem Ribarsko ostrvo. U Zrenjaninu je vlasnik hotela Vojvodina, a prije dvije godine postao je i vlasnik hotela Slavija. Za proširenje svoga hotelskog carstva izdvojio je oko 25 milijuna eura. Vlasnik je zgrade Jugoexporta u Kolarčevoj ulici, jednog od najljepših zdanja u Beogradu, od 2016. godine. Tu veličanstvenu zgradu, izgrađenu davne 1923. prema projektu Matije Bleha i koja je kulturno dobro grada, preuredio je u hotel.
Pavo Vujnovac u manje od dva desetljeća postao je jedan od najmoćnijih poslovnih ljudi u Hrvatskoj i regiji. Njegova poduzetnička karijera počinje 1. ožujka 2010., kad osniva Energiju naturalis, poslije krovnu kompaniju, i uz pomoć nje u listopadu iste godine vlasnički preuzima PPD koji se u sljedećih nekoliko godina zahvaljujući njemu našao među najmoćnijim kompanijama u Hrvatskoj. Pravi uzlet dogodio se u posljednjih osam godina otkako je zaogrnuo nekadašnji Agrokor koji je u međuvremenu promijenio ime u Fortenova Grupa. U tom je procesu rasprodan i najveći dio kompanija iz te grupacije.
Prodao je cijeli poljoprivredni sektor i PIK Vrbovec, a Badel 1862 bi, prema najavama, trebao uskoro postati novi vlasnik Jamnice. Ostali su samo maloprodaja, veleprodaja, logistika i upravljanje nekretninama. Osim toga, Vujnovac je u Pevexovu Nadzornom odboru, u kojemu je danas s oko 40 posto udjela najveći dioničar. ENNA je ušla i u Luku Ploče, gdje je 2019. prešla kontrolni prag, a danas drži 43,49 posto redovnih dionica. PPD i Ina preuzeli su kao glavni vjerovnici 2018. većinski paket u Petrokemiji, koji je poslije prodan turskom Yildirimu.
U više je navrata demantirao brojne glasine da je Fortenova na prodaju. Ipak, čini se da će prodati maloprodajno poslovanje u Srbiji pod imenom Idea, a kao kupac figurira poznati poduzetnik Davor Macura.
Više od tri desetljeća snažnu poziciju u regiji gradi Emil Tedeschi, odnosno njegova Atlantic Grupa. Tedeschijeva kompanija jedna je od vodećih prehrambenih kompanija u regiji, s poznatim robnim markama koje ostvaruju zapažene rezultate na širem europskom tržištu i koje, uz asortiman vanjskih partnera, podržava snažan vlastiti sustav distribucije na tržištima u regiji. Argeta, Barcaffe, Cedevita, Donat ili Smoki lideri su regionalne industrije hrane i pića, a u kompaniji vole reći da “stvaraju okuse koje volimo”.
Rezultati daju razloga za optimizam. Atlantic Grupa je u 2025. godini ostvarila 32 milijuna eura neto dobiti, što je rast od 20,9 posto u odnosu na 2024. godinu prije. Dobit prije kamata, poreza i amortizacije (EBITDA) veća je za 9,3 posto i iznosi 106 milijuna eura. Atlantic Grupa je u 2025. godini ostvarila prihod od prodaje u iznosu od 1,19 milijardi eura, što je u odnosu na prethodnu godinu rast od 10,2 posto. Strukturu ukupne prodaje obilježava snažna zastupljenost vlastitih brendova koji čine 64,1 posto prihoda, uz 27,1 posto udjela principalskih brendova te 8,8 posto ljekarničkog poslovanja.
Ove je godine Atlantic preuzeo slovensku kompaniju Osem, poznatu po svojim Kekec paštetama. Godišnji prihodi Osema u prethodne tri godine kreću se između pet i šest milijuna eura, a dobit između 140 i 160 tisuća eura Tvrtka će zadržati brend Kekec, koji, kako kaže Tedeschi, “ima svoje kupce”. Smatra i da postoji prostor za dodatno unaprjeđenje proizvoda. Atlantic Droga Kolinska planira u sljedeće tri godine u Sloveniji uložiti 60 milijuna eura. Od toga će 15 milijuna eura biti uloženo u Rogašku Slatinu, između 15 i 20 milijuna eura u Izolu, dok će dio investicija biti usmjeren i u Mursku Sobotu. Početkom 2001. počeli su razvijati segment vlastitih proizvoda, najprije s Cedevitom, pa Nevom, Melemom… Danas imaju više strateških područja, koja su i dalje fokusirana na razvoj visokog stupnja kompetencije u segmentima kojima se bavi. Integracijom Droge Kolinske su, s distribucijom i vlastitom proizvodnjom, postali jednako snažan i respektabilan sustav na svim tržištima jugoistočne Europe.
“Živimo u vremenu u kojemu se više nikome ne vjeruje, ali nije istina da ništa ne valja. Činjenica je da se može uspjeti u Hrvatskoj”, rekao je nedavno Emil Tedeschi, predsjednik Uprave Atlantic Grupe i time ulijeva nadu i optimizam u hrvatsko poduzetništvo.
Pet i pol godina proteklo je otkako je na čelo Podravke stigla Martina Dalić. Za Grupu Podravka 2025. bila je povijesno važna godina. Kompanija je proširila svoje poslovanje u potpuno novu industriju – poljoprivredu te počela poslovati kroz tri ključna stupa: Prehranu (Podravka), Farmaceutiku (Belupo) i Poljoprivredu (Podravka Agri). Time je učvrstila svoju poziciju među vodećim kompanijama u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe.
Glavni slovenski igrač u RH
Grupa Podravka 2025. godinu zaključila je kao kompanija s više od 8800 zaposlenika i prihodima višim od milijardu eura. Naime, u 2025. godini ostvarila je poslovne prihode od 1041,1 milijun eura, uz normaliziranu EBITDA-u od 167,7 milijuna eura i normaliziranu neto dobit od 74,6 milijuna eura, čime je zabilježena rekordna profitabilnost Grupe.
Možda će u povijest Podravke kao prekretnica biti upisana 2024., godina kad je kompanija preuzela poljoprivredni segment Fortenova Grupe koji čine tvrtke Belje plus, PIK Vinkovci plus, Vupik plus, Energija Gradec, Belje Agro-Vet plus i Felix plus. Vrijednost transakcije iznosila je 333 milijuna eura. Osnovana je kompanija Podravka Agri, u kojoj udio ima i Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD). Riječ je o najvećoj poljoprivrednoj kompaniji u Hrvatskoj koja upravlja s čak 33 tisuće hektara oranica i 37 farmi, od čega 18 svinjogojskih i 19 govedarskih. Kroz svoje operativne kompanije Belje, Vupik i PIK Vinkovci ostvaruje znatan udio u domaćoj proizvodnji, čak 50 posto tovljenika i 12 posto mlijeka. Kompanija u razdoblju od 2025. do 2030. planira značajne investicije s ciljem preokreta negativnih trendova u hrvatskoj poljoprivredi. Petogodišnji plan Podravke Agri je ulaganje 200 milijuna eura u projekte u ratarstvu i stočarstvu.
Poslovni sustav Iskra u vlasništvu Dušana Šešoka najjači je slovenski igrač u Hrvatskoj, gdje se ubrzano širi posljednjih godina. Poslovanje obitelji Šešok sastoji se od četiri stupa – sistemskog i proizvodnog dijela (Iskra), hrvatske tvrtke Elka, brodogradnje (brodogradilišta Iskra Šibenik i 3. maj) te logističkih hala. Elku su preuzeli 2021. godine, a tri godine poslije preko nje su kupili i 50-postotni udio u tvrtki za proizvodnju industrijskih vodiča Elkakon. Godine 2024. stekli su i većinski udio u tvrtki Elmap, specijaliziranoj za automatizaciju postrojenja za pročišćavanje otpadnih i pitkih voda, sustava vodoopskrbe te elektroenergetskih i infrastrukturnih sustava.
Još 2019. kupili su brodogradilište Iskra Šibenik, gdje sada grade novi hibridni plutajući dok vrijedan 12 milijuna eura. Ove godine kupili su i riječko brodogradilište 3. maj. Iskra će u Hrvatskoj uskoro završiti dvogodišnji investicijski ciklus. U njihovoj zagrebačkoj tvrtki Elka, naime, postavljaju nekoliko novih proizvodnih linija koje će činiti cjelovit proizvodni proces. Sve linije sada postupno priključuju na sustav, a taj bi posao trebao biti dovršen do kraja listopada. Ukupna vrijednost investicijskog ciklusa iznosi 50 milijuna eura, pisao je nedavno slovenski Forbes. U BiH, u Laktašima i Topoli, Iskra ima dva proizvodna pogona i još pet pogona u Sloveniji. Iskra je jedna od najozbiljnijih regionalnih industrijskih grupacija.
Dušan Šešok, vlasnik Iskre, dva je puta bio ministar u slovenskoj vladi. Kao tadašnji ministar financija Šešok je spasio slovenska poduzeća ne dopuštajući vezanje domaće valute za stranu državu, odnosno dopuštajući da tečaj ostane nizak. Niska vrijednost domaće valute sačuvala je slovenske izvoznike, za razliku od onih u nekim drugim zemljama, poput Hrvatske. Zahvaljujući uglavnom Dušanu Šešoku i Francu Arharu, početkom 1990-ih, u prvom desetljeću nakon neovisnosti, Slovenija je obuzdala inflaciju tehnikom “ciljanja” ili kontrole monetarnih agregata, odnosno količine i cijene domaćega i stranog novca u gospodarstvu.
Najagilniji u BiH
Senad Džambić, osnivač i vlasnik trgovačke grupe Bingo, izgradio je jednu od najvećih i najutjecajnijih poslovnih struktura u Bosni i Hercegovini u posljednja tri desetljeća. Džambićevo bogatstvo je golemo i procjenjuje ga se prvim bosanskohercegovačkim milijarderom, što je simbolično zaokružilo dugoročni rast tvrtke koja je od lokalne trgovine prerasla u regionalno značajnu poslovnu i investicijsku grupu.
Po struci električar, Džambić je početkom 1990-ih otvorio prvu maloprodajnu trgovinu u Tuzli pod imenom Bingo. U vremenima nestabilnosti i rata poslovni model građen je postupno, bez naglih skokova, uz stalno reinvestiranje ostvarene dobiti. U rijetkim javnim nastupima Džambić je naglašavao da uspjeh nije vezan za sreću, već za dugoročnu strategiju, disciplinu i upornost.
Bingo je danas najveći maloprodajni lanac u Bosni i Hercegovini. Grupa ima više od 220 trgovina diljem zemlje, oko 50 restorana, mrežu benzinskih postaja i zapošljava više od 9000 radnika, što je čini najvećim privatnim poslodavcem u zemlji. No, Bingo je odavno više od samog maloprodajnog lanca. Unutar Bingo Grupe posluje oko 20 tvrtki koje pokrivaju ključne segmente domaće proizvodnje, distribucije i logistike. Posebno se ističu proizvodni pogoni poput tvornice namještaja Duka u Brčkom, Semberke (prerada voća i povrća), Dite (deterdženti), Majevice (grickalice), Pivare Tuzla, kao i farme za proizvodnju pilića i jaja. Takva vertikalna integracija omogućila je grupi da bude otpornija na poremećaje na tržištu i ima jaču kontrolu nad lancem opskrbe. Osim osnovnih trgovačkih i proizvodnih aktivnosti, Senad Džambić i drugi je najveći dioničar BH Telecoma i suvlasnik Rudnika Miljevina. Portfolio tvrtki povezanih s Bingo Grupom uključuje proizvodnju, trgovinu, logistiku, energetiku, IT sektor, ugostiteljstvo i nekretnine.
Violeta u vlasništvu Petra Ćorluke jedna je od vodećih regionalnih kompanija u sektoru higijenskih proizvoda, osnovana 2001. godine u Grudama, u BiH. Ima i tvornica u Sv. Ivanu Zelini, koja je puštena u rad 2011. godine. Grupacija u vlasništvu Petra Ćorluke gradi i hotel u Baškoj Vodi. Ćorluka je posljednjih godina realizirao i veća industrijska ulaganja, među kojima se ističe preuzimanje Laste iz Čapljine i ponovno pokretanje proizvodnje u toj tvornici. Danas poslovni sustav posluje u proizvodnji, distribuciji, maloprodaji, hotelijerstvu, ugostiteljstvu te sportu i rekreaciji.
Ćorluka, čija je tvrtka Violeta poznata po proizvodnji higijenskih proizvoda, posljednjih godina širi svoje poslovanje na hotelsku industriju. Violeta je nedavno u svom hotelskom portfelju uvrstila četiri objekta u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj, a peti završava u Grudama. To su Hotel Colors Inn u Sarajevu, Hotel Mirjam u Makarskoj, Family Resort Urania u Baškoj Vodi i Villa Katarina u Makarskoj. Tvrtka kao jednu od svojih poslovnih aktivnosti navodi upravljanje hotelima, uz proizvodnju, distribuciju, maloprodaju i ugostiteljstvo. Iz tvrtke kažu da hotelski posao nije sporedna djelatnost, već dio dugoročne strategije. Colors Inn nalazi se u centru Sarajeva i ima 37 soba, restoran i ostale sadržaje. Preostala tri objekta nalaze se na hrvatskoj obali, svi na Makarskoj rivijeri. Hotel Mirjam i apartmanski objekti Ville Katarina su u Makarskoj, dok je Family Resort Urania u Baškoj Vodi.
U centru Gruda, gdje je sjedište Violete, dovršava se veliki poslovno-trgovački kompleks.
Voli je jedan od najvećih poslovnih sustava u Crnoj Gori i jedan od najvećih poslodavaca, sa snažnim utjecajem na trgovinu, proizvodnju, logistiku i ukupnu ekonomsku stabilnost zemlje. Na čelu tog razvoja stoji Dragan Bokan. U 2025. godini ostvaren je prihod od 390,1 milijun eura, što je rast od pet posto u odnosu na 2024. godinu, kada je prihod iznosio 368,9 milijuna eura. Ukupni rashodi rasli su istim tempom i dosegli 371,2 milijuna eura, što potvrđuje da rashodi prate širenje poslovanja i rast obujma prodaje.
EBITDA je porasla na 39,5 milijuna eura, tj. tri posto više nego godinu prije, što je potvrdilo stabilan rast operativne profitabilnosti i očuvalo sposobnost tvrtke za financiranje investicija i obveza usluga, unatoč povećanju troškova i prošlogodišnjih naknada zaposlenicima u ukupnom proračunu od dva milijuna eura. Tijekom 2025. godine Voli je nastavio snažan investicijski ciklus. U posljednjoj godini otvorili su hipermarket u Igalu, restoran u Igalu, kao i novi market u Plužinama, što je dodatno poboljšalo dostupnost i kvalitetu ponude u cijeloj Crnoj Gori. Nastavili su ulaganja u energetsku učinkovitost, solarne elektrane, poboljšali logističke procese i nastavili modernizaciju maloprodajne mreže.
Započeli su izgradnju najvećeg maloprodajnog objekta – hipermarketa u Crnoj Gori i poslovne zgrade na 24.600 četvornih metara, a završetak se očekuje u prvoj polovici 2027. godine. Posebno važan događaj je nova dokapitalizacija uz podršku EBRD-a, koja predstavlja potvrdu povjerenja u Volijev poslovni model i omogućuje nova ulaganja u nadolazećem razdoblju. Posebno važan događaj tijekom 2025. godine bila je, krajem prosinca, nova dokapitalizacija kada su tvrtka Voli Trade i Europska banka za obnovu i razvoj potpisale ugovor o dokapitalizaciji, kojim EBRD ulaže 25 milijuna eura u vlasnički kapital Volija, što dodatno jača gotovo dvogodišnje partnerstvo ove dvije institucije i otvara novo poglavlje u razvoju modernog i konkurentnog trgovinskog sektora u Crnoj Gori.
Najimućniji Makedonac
Živko Mukaetov, generalni direktor i predsjednik Uprave farmaceutskog diva AD Alkaloid iz Skopja. Njegovo bogatstvo beogradski je “Nedeljnik” procijenio na 651.330.000 eura i nalazi se na 38. mjestu. Svoj put u “Alkaloidu” započeo je s 25 godina, u rujnu 1999. godine, od osnovnih hijerarhijskih razina tvrtke, odakle je, kroz razne upravljačke pozicije, u svibnju 2006. imenovan generalnim direktorom, a zatim i predsjednikom Uprave. Prethodno, kompaniju je vodio njegov otac Trajče Mukaetov, koji je bio na čelu kompanije od 1985. godine.
Za Alkaloid je regija polazište od kojeg se gradi globalna strategija. Imaju proizvodni pogon u Beogradu, kemijski laboratorij u Ljubljani i korporativni pravni tim u Zagrebu. Osmislili su i oblike suradnje s konkurentima u Hrvatskoj, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Kompanija je porasla oko četiri i pol puta u posljednjih 18 godina.
“Prije svega, zbog izgradnje portfelja proizvoda koji imaju dodatnu vrijednost, diferencirani su od konkurencije, kvalitetni i konkurentni na svom tržištu”, rekao je nedavno Mukaetov u intervjuu za Al-Jazeeru Balkans.
Alkaloid je lani ostvario rast konsolidirane prodaje od deset posto, u vrijednosti od 339,3 milijuna eura, konsolidiranom neto dobiti od 29,2 milijuna eura, rastom EBITDA od 20 posto i investicijama od 18 milijuna eura u razdoblju siječanj – prosinac 2025. godine. Ukupna konsolidirana prodaja ALKALOID AD Skoplje u razdoblju siječanj – prosinac 2025. godine dosegnula je 339,3 milijuna eura, što je za deset posto više u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Konsolidirana prodaja ostvarena na domaćem tržištu povećana je za 20 posto u usporedbi s prošlom godinom.
