Hrvatska narodna banka prošlu je godinu završila s 42,1 milijun kuna dobiti od čega je Savjet HNB-a odlučio 33,6 milijuna doznačiti u državni proračun.

Ostvarena dobit tek je djelić one iz 2015. kada je regulator crtu povukao ispod više od dvije milijarde viška prihoda nad rashodima pri čemu je injekcija u proračun dosegnula pozamašnih 483 milijuna kuna.  Iz godišnjeg izvješća, koje je revidirao KPMG, u opće pričuve raspoređeno je 8,4 milijuna kuna, u usporedbi s milijardu i pol prije godinu dana. Iz izvješća se može iščitati da je glavni pritisak na dobit došao zbog pada tečaja eura prema kuni te rasta tečaja američkog dolara.

Promjene cijena valuta rezultirale su negativnim nerealiziranim neto tečajnim razlikama od gotovo 280 milijuna kuna. Usporedbe radi, krajem 2015. ta je stavka središnjoj banci donijela 1,5 milijardi kuna 'plusa' na prihodima. Sukladno Zakonu o HNB-u koji uvjetuje i financijsku neovisnost monetarne vlasti, središnja banka ne financira se iz proračuna već prihode ostvaruje najvećim dijelom iz ulaganja deviznih pričuva na međunarodnom tržištu te naknadama za superviziju banaka.  

Ukupne međunarodne pričuve, glavni instrument tečajne politike i ostvarenja cilja stabilnih cijena, dosegnula su 13,5 milijardi eura krajem 2016., 1,4 posto manje na godišnjoj razini, a njihovim ulaganjima HNB je ostvario 80,8 milijuna eura prihoda.

Neto pričuve, koje ne uključuju deviznu obveznu pričuvu, specijalna prava vučenja kod MMF-a, sredstva Europske komisije, Ministarstva financija te ulaganja u repo poslove, povećane su 9,1 posto na 12,1 milijardi eura. 31 domaća kreditna institucija, od čega 26 banaka te pet stambenih štedionica, platile su regulatoru nešto više od 40 milijuna kuna naknada za superviziju poslovanja čiji je temeljni cilj stabilni financijski sustav i zaštita domaće štednje.