Odobravanje stambenih kredita u Hrvatskoj već dva mjeseca odvija se uz postrožene minimalne kriterije koje je propisala Hrvatska narodna banka. Na samu najavu novih mjera HNB-a mnogi koji su računali da će im one umanjiti kreditnu sposobnost požurili su s realizacijom kredita. Je li, odnosno koliko je usporio njihov rast, počevši od srpnja? Prvi konkretni podaci tek se očekuju, ali za one koji tek ulaze u projekt kupnje nekretnine najveća banka u Hrvatskoj, Zagrebačka, odlučila je olakšati i pojednostaviti put.

Poslovnicu u Maksimirskoj, u kojoj se donedavno nudio cijeli spektar usluga, pretvorila je u Centar stambenih nekretnina. Nova lokacija na jednome mjestu spaja stručnu podršku u procesu financiranja kupnje, gradnje ili adaptacije nekretnine, kupnje zemljišta te financiranja ostalih stambenih potreba, ali i koordinaciju s javnim bilježnicima, pa i mogućnost pronalaska nekretnine putem usluge posredovanja društva ZANE. Kako kažu u banci, Centar stambenih kredita otvoren je za sve, tj. nije ograničen na postojeće klijente banke, već i za one koji će potencijalno to tek postati. Isto tako, u budućnosti je moguće da će se otvoriti još poneki takav centar.

Snažan rast kredita

“Rješavanje stambenog pitanja jedna je od najvažnijih odluka u životu, a naš je cilj klijentima uvijek olakšati taj put i učiniti ga što jednostavnijim. Novi Centar stambenih kredita iskorak je u pružanju stručne podrške i praćenja građana kroz cijeli proces, od informiranja pa do financiranja kupnje, gradnje ili adaptacije nekretnine. Klijentima se dodatno pojednostavljuje iskustvo i štedi dragocjeno vrijeme, kako bi im put do vlastitog doma prošao bez stresa”, kaže Slaven Rukavina, član Uprave Zagrebačke banke za Maloprodaju.

U vezi s dinamikom stambenih kredita u dosadašnjem dijelu ove godine rekao je tek da je banka poveća svoj udjel na tržištu stambenih kredita. To znači da je u prvom polugodištu zabilježila i veće godišnje stope rasta od zabilježenih na razini cijelog bankarskog sektora, a koje su pod utjecajem novih mjera HNB-a, ali i vala sniženja kamatnih stopa relativno snažno ubrzale. Tako se, primjerice, od ukupno 26,1 milijardu eura, koliko su krajem lipnja dosegnuli ukupni krediti kućanstvima, 12,8 milijardi eura odnosilo na stambene. Oni su, pak, samo tijekom drugog tromjesečja porasli za oko 600 milijuna eura (5,2%), a u godišnjim usporedbama njihova je stopa rasta s 10 posto krajem prvog tromjesečja do kraja drugoga ubrzala na 13,1 posto.

Imajući u vidu da se, prema posljednjim javno dostupnim podacima o kretanju cijena nekretnina i ove godine bilježi njihov rast, volumen stambenog kreditiranja dijelom odražava i utjecaj cijena. Zasad je teško reći je li ove godine nastavljen i rast prosječnog iznosa kredita koji je, prema podacima središnje banke, lani povećan za 20-ak posto, sa 100 na 120 tisuća eura. Znatno veći rast prosječne veličine kredita od prosječnoga rasta cijena u 2024. sugerira da su se kreditima financirali u prosjeku i površinom nešto veći stanovi, a dio objašnjenja moguće je i u (prosječno) nešto većem udjelu kreditnog financiranja kupnje nekretnina.

Broj kupoprodaja

Inače, kreditima se u Hrvatskoj financira manje od trećine transakcija kupoprodaja stambenih nekretnina. S rastom cijena broj kupoprodaja postepeno se počeo smanjivati, pa je tako nakon 30,6 tisuća stanova u 2022. njihov broj u naredne dvije godine pao na preklanjskih 28,6, odnosno lanjskih 27,1 tisuću, koliko ih je približno bilo u 2021. Predmetom kupoprodaja lani je, usto, bilo nešto više od 4000 kuća (660 manje nego 2023. i za oko 1100 manje nego u 2022.). U prvih šest mjeseci ove godine, prema podacima Porezne uprave, realizirane su 11.322 kupoprodaje stanova i 1442 kuća.