Priželjkivanja o padu kamata nisu realna; do kraja godine mogao bi uslijediti novi rast cijene kredita, smatraju vodeći ekonomisti domaćih banaka u anketi koju je provela Hrvatska udruga banaka što je i potvrda njihove ranije analize.Anketa je uključila glavno pitanje koje bi svi klijenti banaka (koji su potpisali promjenjivu kamatnu stopu) rado htjeli znati – računicu kako banke formiraju kamate. Razlog broj jedan je rizik zemlje, a u stopu ga slijedi rizik klijenta, kao i nezaobilazan trošak regulacije. Zanimljivo, međutim, da su kamatne stope na svjetskom tržištu (koje su u zadnjih godinu dana na minimalnim visinama) tek na četvrtom mjestu. Isto tako, ako je suditi po glavnim ekonomistima pet najmoćnijih banaka, na predzadnjem mjestu po važnosti (nakon operativnih troškova) nalaze se apetiti vlasnika i očekivana dobit! Sam rizik banke, pak, najmanje je bitan pri formiranju kamatnih stopa koje će banka zaračunati svojim klijentima.

Rizik zemlje
Kad je riječ o riziku zemlje i kojim će smjerom taj čimbenik udariti, ekonomisti nisu tako složni. Smatraju da je tek nešto više od polovice većeg rizika već ugrađeno u ovogodišnji rast kamatnih stopa. To je prvenstveno posljedica mišljenja jednog ekonomista koji drži da je samo 30 posto od ukupnog povećanog rizika ugrađeno u postojeće kamate, dok ostali drže da kamate već odražavaju između 50 i 70 posto rizika. Isključi li se taj ‘divergentan’ odgovor, većina vodećih ekonomista domaćih banaka o čijem mišljenju itekako ovise kamatne stope banaka u kojima rade, drže da je rizik zemlje većim dijelom ugrađen te “da nas u ovoj godini možda čeka rast kamatnih stopa, ali ne tako izražen kao do sada”.Konsenzusa nema niti na pitanju kako će se rizik zemlje kretati do kraja godine. Dvojica očekuju daljni pad premije rizika, dok jedan suprotno očekuje – rast. Većina misli da će premija rizika ipak blago padati, ali ne zbog poteza koje bi mogla potegnuti domaća politika već zbog buđenja globalnog optimizma. Kad je o domaćim fiskalnim neravnotežama riječ, drže da bi one bez blagotvornog globalnog efekta mogle dovesti do rasta premije rizika.

Loše prognoze
Na završno pitanje kada bi se domaća premija rizika mogla spustiti ispod 100 baznih bodova koliko je iznosila u većem dijelu 2006. i 2007., ekonomisti su se podijelili u dva oprečna tabora, oba s pesimističnijim pogledima “od onog što bi svaki kreator ekonomske politike priželjkivao”. Optimisti tako vjeruju da bi se to moglo dogoditi u srednjem roku, dok jedan pesimisti drže da to zasigurno nećemo vidjeti unutar sljedećih pet godina.

Domaći spread

Nema pada premije rizika
Svjetski financijski sustav mogao bi se vratiti u stanje u kakvom je bio prije krize tek za 10 godina, misli jedan ekonomist. To znači da je vjerojatnost da se domaći spread spusti ispod 100 bodova manja od 10% . Ako se odmah provedu strukturne reforme ta vjerojatnost raste na 25% i to nakon oko sedam godina. Uđe li Hrvatska prije toga u Europsku uniju, ta bi integracija mogla ubrzati proces pada premije rizika (i cijene zaduživanja) za Hrvatsku na otprilike pet godina.