Desetljećima najavljivana komasacija, koja nikako nije uspjela zaživjeti u Hrvatskoj, uskoro bi trebala biti pokrenuta.

Vlada je u četvrtak usvojila Zakon o komasaciji, kojim će prestati vrijediti stari donesen još 1979. godine i posljednji put mijenjan 1987. godine. Prema riječima ministra poljoprivrede Tihomira Jakovine, procesom koji treba podići efikasnost hrvatske poljoprivredne proizvodnje u idućih desetak godina trebalo bi biti obuhvaćeno ukupno 280 tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, a trošak tog procesa koji će biti financiran iz Europskog fonda za ruralni razvoj i državnog proračuna procjenjuje se na 840 milijuna kuna. Koja će se područja podvrgnuti komasaciji, određivat će Sabor putem višegodišnjih programa, a Vlada kroz godišnje programe komasacije, koje će izrađivati Agencija za poljoprivredno zemljište na temelju stručnih analiza pojedinih katastarskih općina.

Prije pokretanja postupka Agencija će obavijestitit sve vlasnike te predstavnike općina i gradova o postupku komasacije, a na rješenje o pokretanju žalba neće biti dopuštena, no moći će se pokrenuti upravni postupak. Predviđene su i novčane kazne za one koji koče realizaciju komasacije, od 5 do 10 tisuća kuna za fizičke, te od 10 do 50 tisuća kuna pravne osobe. U idućih šest godina, do 2020., prioritet države bit će komasacijom ujediniti 90 tisuća hektara zemljišta, s time da bi se najprije krenulo sa 30 tisuća hektara koji su komasacijom obuhvaćeni postojećim zakonom, ali se procesi nisu realizirali. Po hektaru bi komasacijski troškovi trebali iznositi 3 tisuće kuna, a Jakovina procjenjuje da će na godišnjoj razini taj proces trebati financirati s 45 milijuna kuna.