Sve koji iole prate razne ekonomske pokazatelje međugodišnji pad BDP-a u četvrtom tromjesečju nije iznenadio.

To što su analitičari očekivali da će pad biti koju decimalu manji od minus 1,2 posto, manje je važno i ne mijenja opću ocjenu da hrvatska ekonomija i dalje tavori u zakašnjeloj, produženoj i slabo navođenoj transformaciji. Vlada još nije iskusila pozitivne stope rasta pa se svako toliko trudi upregnuti brojke u pozitivniji kut gledanja na pad ili adresirati krivnju što dalje od vlastitih poteza i odgovornosti za još jednu godinu pada, ovaj put za jedan posto. Najčešće se u tome se zapetljava potpredsjednik Vlade Branko Grčić. Prije pola godine on je na objavu kvartalnog pada BDP-a od 0,7 posto (za drugo tromjesečje) rekao kako je to "najmanji pad u mandatu ove Vlade što govori da se trendovi mijenjaju".

Nakon što se u posljednjem kvartalu pokazalo da je međugodišnji pad bio dublji nego u trećem, Grčić je izvukao drukčije usporedbe. Pad u zadnjem kvartalu lani bio je, kaže on, ipak manji od istoga godinu prije (kad je iznosio 2,2 posto), iako se to može iščitavati i kao problem jer smo i uz tako nisku usporednu bazu potonuli za više od jedan posto. No, i zanimljivije od toga njegove su opaske o krivcima za pad. To su u prvom redu investicije, i to one u privatnom sektoru koji je "očito, opet zakazao", dok je "država ponovila investicijski plan iz 2012. godine". Iako je Vladin plan za 2013. bio rast državnih investicija, a još sredinom kolovoza upravo se Grčić pohvalio kako su one u prvih šest mjeseci porasle 30 posto u odnosu na 2012. godinu, to se ne zove podbačajem. Uz vjeru da bi ove godine oporavak EU mogao pogurati rast izvoza, za konačno ostvarenje kakva-takva rasta BDP-a investicije i dalje ostaju glavna uzdanica.

U Vladi se uzdaju da bi ih se oko 40 posto moglo financirati iz sredstava fondova EU. S drugih strana privatni sektor neće baš imati investicijski vjetar u leđa, kao što u režimu procedure prekomjernog deficita ni BDP neće imati vjetar u leđa od ostalih mu sastavnica. Ma kako se smanjenje deficita na kraju rasporedilo na prihode i rashode proračuna, i državna i osobna potrošnja više će biti uteg rastu BDP-a. "Radi fiskalne prilagodbe domaća potražnja i dalje će biti pod pritiskom", ističe Zdeslav Šantić, glavni ekonomist Splitske banke. A budući da će zbog niske razine konkurentnosti domaće ekonomije očekivani rast u EU tek ograničeno utjecati na hrvatski BDP, izglednijim smatra da ni 2014. nećemo uhvatiti pozitivnu stopu rasta.

To prije što ni u turističkom sektoru u glavnoj sezoni nema baš puno prostora za povećanje – ni kapaciteta, ni zarade u kratkome roku. Što se pak tiče investicija i privatnog sektora, mimo fondova EU malo toga im pogoduje. To ne vrijedi za vraćanje stope zdravstvenih doprinosa na 15 posto, čije je sniženje svojedobno kompenzirano povećanjem stope PDV-a. Viša stopa PDV-a, dakako, danas nije predmet revizije. U slučaju da se 'stara' stopa zdravstvenog doprinosa vrati s 1. travnjem računa se da će učinak toga u 2014. biti oko 1,8 milijardi kuna. Veći dio tog tereta prevalit će se na privatni sektor, čime će se otupiti drugi Vladini pokušaji poticanja njihovih investicija.