Povećanje neoporezivog dijela dohotka na visinu životnog minimuma, jedna od mjera koju HDZ najavljuje dobije li još jedan mandat, odmah je u startu podijelilo javnost. U programu nije navedena točna brojka na koju bi se razinu podigla granica dohotka (sada je 1800 kuna) koja ne bi podlijegala oporezivanju. Do zaključenja broja nismo dobili podatak iz HDZ-a, no već i na samu najavu dizanja neoporezivog dijela plaća negoduju predstavnici gradova i općina jer njima prihodi s tih osnova predstavljaju jedan od glavnih izvora punjenja proračuna. Iz redova sindikata, ali i gospodarstva, s druge strane takav potez dobiva pun potporu.

Barem 3600 kuna
“Još od 2009. se zalažem za takvu poreznu korekciju i vidim da je HDZ pročitao moju knjigu u kojoj sam detaljno obrazložio tu kardinalnu, nužnu mjeru, a žao mi je što je i SDP nije preuzeo u svoj program”, ističe ekonomist koji redovito kritizira HDZ-ovu gospodarsku politiku Guste Santini. Zagovara ne samo da se prag oporezivanja dohotka podigne nego da se i drastično poveća neoporeziva osnovica. Minimalno u ovom trenutku, prema Santiniju, taj dio dohotka treba udvostručiti, odnosno podići ga na najmanje 3600 kuna, a idealno bi bilo na 5000. “Time bi se zapravo oslobodilo plaćanje poreza na plaće u velikom dijelu gospodarstva, od tekstilne i drvne industrije do trgovine na malo, u kojima su u pravilu minimalne plaće”, ističe Santini dodajući da bi se time isprva stvorila rupa u državnim prihodima, odnosno prihodima lokalnih jedinica, ali bi se to ubrzo nadoknadilo automatski smanjenjem sive ekonomije. “Taj bi potez bio izravna subvencija gospodarstvu u pravcu jačanja izvoza i očuvanja velikog dijela radnih mjesta, a učinci bi takve mjere bili neuporedivo veći od potencijalnoga gubitka poreznih prihoda”, poručuje Santini. Njegovo mišljenje ne dijeli i predsjednik Udruge gradova, riječki gradonačelnik Vojko Obersnel. Uz opasku da ne želi kao član SDP-a komentirati ostatak HDZ-ova programa, već da ocjenu daje u ime svih gradova okupljenih u Udrugu, Obersnel upozorava da bi se dizanjem neoporezive osnovice dohotka gradovima srezao golem dio prihoda.

Nema decentralizacije
“Zgrožen sam takvom najavom, a posebno jer se istodobno ne spominje nikakva mjera kojom bi se omogućio nastavak decentralizacije i osiguranje drugih prihoda lokalnim jedinicama”, ističe Obersnel te podsjeća da su gradovi još lani jednoglasno zatražili ustavnu ocjenu izmjena Zakona o porezu na dohodak, zbog kojeg su gradovi i općine ostali “kraći” za u prosjeku deset posto prihoda, odnosno za više od milijarde kuna. “Ove najave bile bi samo nastavak te politike i kočenje daljnje decentralizacije”, zaključuje Obersnel.

Kako to izgleda u praksi

Platforma sindikata
Sindikati pozdravljaju HDZ-ovu najavu dizanja neoporezivog dijela plaća. Ozren Matijašević (HUS) poručuje da je otvoreno pitanje u tom pogledu jedino što bi za HDZ-ovu vlast u 21. stoljeću bila visina životnog minimuma, a što u programu ističu kao novu granicu za oporezivanje dohotka. Mladen Novosel (SSSH) podsjeća da je u platformi sindikata upućenoj svim strankama uoči izbora ta razina postavljena u visini minimalne plaće, a to je 2840 kuna.

Proračuni gradova
Gradovima i općinama slijeva se 55 posto poreza na dohodak, 15,5 posto županijama, a ostatak od 17,5 posto dobiva država kao udio za pomoć u izravnjavanju za decentralizirane funkcije.