Predsjednik Uprave Brodosplita Darko Pappo demantirajući optužbe za nenamjensko trošenje državnih potpora za radničke otpremnine, otkriva da će DIV, novi vlasnik, prijedloge za korekciju programa restrukturiranja do kraja rujna predati na uvid Ministarstvu gospodarstva, a oni EK.

To nužno za sobom povlači pitanje što bi se moglo mijenjati kad je riječ o ugovornim obvezama kupca. "Država je svoj dio obveza reprogramirala aneksom, a sad je potrebno ažurirati naš program restrukturiranja i obveze prilagoditi novim okolnostima. Draft izmjena već imamo i spremni smo za pregovore", kaže Pappo. Na programu restrukturiranja iz 2010. zasniva se i sam ugovor, no program, tvrdi, nije recept za spas tvrtke. Logično je da vlasnik želi promjene nakon više od četiri godine. Debeljaku je, kako doznajemo, stalo da se obveze usklade s novim okolnostima, te neprecizne odredbe razjasne.

Odgovornost
Tako se  zbog različitih interpretacija ne bi događale greške na štetu tvrtke kakav je primjer, tvrdi, i ova optužba. Prema njegovoj ocjeni, tvrtka Hrvatska brodogradnja Jadranbrod, zadužena u ime Vlada za kontrolu provedbe obveza, izvještava državu šablonski, a zaključke donose iz straha od preuzimanja odgovornosti. To je, pak, izvješće, bez izravnog uvida preuzela i Državna revizija i, zanimljivo, navela je i gubitke od dva broda ugovorena 2011. Pappo kaže da su tijekom dubinskog snimanja na to upozoravali.  

"Gubitak iz ta dva broda iznosit će oko 20 milijuna eura. Država će to financijski pokriti, ali nas to obvezuje da doprinesemo restrukturiranju u iznosu od 13 milijuna eura. Da nema tog gubitka, ne bi bilo ni te obveze", ističe Pappo. Bitne razlike u privatizacijama škverova pokazuju se i na ovom primjeru. Dok splitski muči problem nejasnih odredaba o malim ovisnim društvima i gubitaka iz prijašnjih ugovora, kod 3. maja najgora su društva izdvojena i država ih je zadržala u svojem portfelju čime je preuzela na sebe zbrinjavnje radnika. Kad se gledaju novci iz proračuna, prema programu Brodosplita taj novac ide za pokriće gubitaka prije privatizacije, a 3. maju za pokriće gubitaka koji će se desiti u budućnosti.

Kod Brodosplita su i neke odredbe izvor različitih tumačenja: jesu li ovisna društva samo ona koja su postojala prije privatizacije ili kako Pappo tvrdi da se ugovorne odredbe, gdje se izravno ne spominje društvo, zapravo odnose na sva društva. Brodosplit je, naime, prije privatizacije imao 11 starih ovisnih društava te 3500 radnika. U starima su zaštićeni radnici, a ostali su dobili otkaz uz otpremnine, no kako je otkaz bio poslovno uvjetovan, svoju su obvezu zapošljavanja 2000 radnika riješili osnivanjem novih društava u koje su oni prebačeni. A matična tvrtka dala je pozajmice iz redovnoga poslovanja za otpremnine, ističe Pappo. 

Ispunjenje obveza
Da Vlada i DIV trebaju pregovarati o revidiranju uvjeta iz ugovora, smatra i Ozren Matijašević iz HURS-a. "Brodosplit zapošljava 500 ljudi više nego što je obvezan i ima poslova, dok Vlada svoj doprinos, zbog neodrživosti proračuna, ne ispunjava. Zbog značaja brodogradnje koji premijer spominjem, Vlada bi s EK trebala dogovoriti i nižu koncesijsku naknadu za sve škverove", kaže on najavljujući zahtjev Vladi da sindikalci uđu u Nadzorni odbor HBJ.