Hrvatska gospodarska komora dobit će novi ustroj u srijedu, kada se održava Skupština HGK, prva nakon što je nakon uhićenja Nadana Vidoševića na mjesto v.d. predsjednice postavljenja pomoćnica ministra gospodarstva Sabina Škrtić.Na Skupštini će se glasati o novom Statutu, a kako doznajemo, najvažnije izmjene vezane su za ukidanje doprinosa, smanjenje članarina možda već od sljedeće godine, dok bi prostora za njihovo ukidanje bilo u nekom srednjoročnom razdoblju. Novi statut HGK predviđa biranje predsjednika volontera s najmanje 15 godina radnog iskustva u realnom sektoru, te izvršnog direktora, koji bi morao imati 10 godina radnog iskustva i Komori bi bio zaposlen za stalno.

Ovaj prijedlog je rezultat konzultacija koje je v.d. predsjednice obavila sa svim članovima upravnog i nadzornog odbora Komore, te članovima Skupštine. Zaključak sviju bio je da je Komora potrebna institucija za gospodarstvenike, ali da njezinu funkciju treba pojačati. Prijedloge bi Skupština trebala izglasati u srijedu, zatim bi se tjedan dana od usvajanja Statuta uputio kandidacijski poziv za odabir predsjednika. Njega će birati svi članovi Skupštine, pred kojima će kandidati morati u petominutnoj prezentaciji izložiti viziju i planove Komore te odgovarati na pitanja skupštinara. Konačnu odluku skupštinari će donijeti kroz dva kruga glasovanja.

Predsjednik komore, kako doznajemo, morat će imati iza sebe najmanje 15 godina radnog iskustva, od čega 10 godina na rukovodećim pozicijama.  U poduzetničkim krugovima već se neko vrijeme širi informacija kako je ta funkcija namijenjena Draganu Kovačeviću, inače HNS-ovom kadru i sadašnjem čelniku Janafa. Kovačević nam takvo što nije htio komentirati, navodno i ne bi takvo što prihvatio za sada, no činjenica je da je jedan od rijetkih, ako ne i jedini stranački kadar, koji zadovoljava tražene kriterije.

Najveći protivnik ustroju Komore u kojem bi predsjednik bio volonter je SDP-ovac Gordan Maras. „Predsjednik komore ne smije biti volonter, niti stranačka osoba, nego netko iz biznisa, koji će provesti potrebno restrukturiranje te institucije, a to može samo ako se tome posveti, odnosno, ako je tamo zaposlen, kaže Maras. Da bi na čelu komore trebao biti profesionalac slaže se i jedan od članova Skupštine Filip Filipec iz Tehnike. Ivica Cerovečki iz Kotke kaže da nema ništa protiv toga da je predsjednik volonter i da se ta funkcija mijenja s promjenom vlasti.

Članovi, koje smo kontaktirali, smatraju potrebnim smanjenje visine članarina, dok im ukidanje doprinosa, ipak neće donijeti tolike uštede. Predložena mjera ukidanja doprinosa smanjit će prihode Komore, prema računici, za 10 posto. Prijedlog je i pojedinaca da predsjednik pokrene plan povezivanja HGK-a, Hrvatske obrtničke komore i HUP-a, što je za sada ipak manje izvjesno.

Izvršni direktor HGK-a će se birati na javnom natječaju, morat će imati najmanje 10 godina radnog iskustva, od čega pet godina na rukovodećoj poziciji, a automatski će biti i član upravnog odbora Komore. Nakon uvida u situaciju i poslovanje Komore uočeno je da nema jakog financijskog čovjeka i da je taj sektor zanemaren. Zato će i jedan od uvjeta za izvršnog direktora biti da ima znanja u financijama.

Predlagatelji statuta smatraju da će se novim ustrojem ojačati kontrola unutar Komore. Uvest će se plan investicija te pravilnik o nabavi koji će biti znatno postrožen, što ne čudi s obzirom na aktualnu aferu pronevjere Komorina novca. Tako bi predsjednik mogao donijeti odluke vezane za nabavu samo do iznosa od milijun kuna, Upravni odbor bi odobravao nabave do 5 milijuna kuna, dok bi se za iznose iznad toga odlučivalo na Skupštini. Plan je i centralizirati financije i proces nabave, a neke aktivnosti staviti u outsourcing.

Broj članova upravnog i nadzornog odbora bi se smanjio, a županijske komore bi ubuduće birale po jednog predstavnika u Skupštini, a ne dva, kao do sada. Ostali članovi bi se birali kroz Gospodarska vijeća HGK, uz određene kriterije, od prihoda, sektora, veličine tvrtke… Računa se da bi tako novi predsjednik imao dobru startnu poziciju jer bi velik dio problema bio raščišćen, a ono što bi morao napraviti jest neizbježno dovođenje stručnih ljudi u neke sektore, ali i otpuštanje dijela radnika. Grube procjene su da bi umjesto sadašnjih 640 bilo dovoljno 500 zaposlenika. Mora se donijeti i odluka vezana za pozamašnu imovinu HGK, dok bi prijedlog mogao biti da se Komorine vrijedne umjetnine, za čiju se nabavu pobrinuo Vidošević, izlože i otvore za javnost. 

Novi izvor prihoda

Raste interes poduzetnika za ugradnju baterija, sada je jasno i zašto

Inovativna platforma

Hrvatska želi više gostiju visoke platežne moći