U Krašu će idućeg tjedna na skupštini dioničara odlučiti o podjeli 16,7 milijuna kuna dividende koju će trebati isplatiti dioničarima na temelju prijedloga odluke Nadzornog odbora tako da pri tome kompanija neće potrošiti ni lipe iz dobiti ostvarene u poslovnoj 2005. Manje je poznato da dioničari Kraša dobivaju materijalnu satisfakciju u obliku dividende kombinacijom dvaju financijskih izvora koji inače Kraš već nekoliko godina koriste za tu svrhu, a riječ je o još uvijek nepotrošenim sredstvima kumulirane zadržane dobiti ranijih godina ostvarene do kraja 2000. i dodjeli trezorskih dionica. No, dividenda je ovaj put po Kraševoj dionici dvije kune viša nego 2004. te za 2005. iznosi 17 kuna.

Stabilnost politike
Uprava Kraša predložila je Nadzornom odboru koji je to i prihvatio, da u raspodjeli dividende dioničarima iz prošlogodišnje neto dobiti, čak i unatoč spomenutoj za trećinu višoj dobiti, nastavi slijediti politiku stabilne raspodjele dobiti. Upravo to kompanija u rukama malih dioničara inače već godinama prakticira i to relativno nezavisno od tržišnih rezultata. Primjerice, Kraš je lani poslovao s 38,97 milijuna kuna neto dobitka, a 2004. godine je ostvario 29,88 milijuna kuna. Iako i različitim predsjednicima vođene uprave Kraša, pa i unatoč različitim razinama ostvarene dobiti, i bivša i sadašnja uprava predlažu Nadzornom odboru dividendu od 15 kuna po dionici u 2004., odnosno 17 kuna u 2005. To se u stručnim krugovima komentira potvrdom stabilnosti politike dividende koju Kraš dokazuje kretanjem dividende posljednjih godina. Dividenda je 2000. iznosila 12 kuna, 2002. -14 kuna, 2003. i 2004. je bila 15 kuna, a sada je predložena 17 kuna.

Regionalno širenje
Što, pak, to konkretno znači za dioničara, moguće je izračunati i prema dioničkom paketu aktualnog predsjednika uprave Nadana Vidoševića. Prema informaciji Večernjeg lista koji je objavio da Vidošević ima 13.200 dionica Kraša, to pri dividendi od 17 kuna po dionici, znači da će Vidošević kao dioničar dobiti 230 tisuća kuna dividende. Iako je lani Kraš ostvario 30 posto veću dobit nego 2004., a dividenda je neznatno viša, to nije znak radikalnog zaokreta u odnosu na dosadašnju politiku raspodjele dobiti, pa se ne može govoriti o štedljivijem ponašanju. Prije bi mogla biti riječ da i ostvarenom neto dobiti koju Kraš zadržava, priprema se realizirati izvjesne akvizicije koje su glavnom hrvatskom konditoru u sferi interesa na lokalnim tržištima koje pikira, primjerice, u Srbiji i Makedoniji. Pritom će Kraš imati na raspolaganju još otprilike 40 milijuna kuna zadržane dobiti ostvarene prije 2001. što znači da će moći još dvije godine zadovoljavati svoje dioničare tako da ga ništa ne stoji, a da novu dobit akumulira za investicije. No, iako iz NO-a Kraša nismo čuli ni naznaku da bi Kraš mogao brzo realizirati svoje planove u regiji, taj visokopozicionarani izvor nije demantirao da agresivna tržišna politika zahtjeva realizaciju ulaganja u regiji jer u Hrvatskoj Kraš više nema prostora za organski rast. Naime, kako taj izvor iz NO-a Kraša ističe, kad god je riječ o kompaniji koja stvara veću dobit, a pritom zadržava istu razinu dividende, to u korporativnoj praksi, osim poruke dioničarima da je tvrtka stabilna, signalizira i investicije.

Štednja dobiti

Zamjetno višu lanjsku dobit u iznosu od 38,97 milijuna kuna – koja predstavlja čak rast od 30 posto u odnosu na 2004. – utrošit će na jačanje unutarnjih zakonskih rezervi i na zadržanu dobit kojom, premda je relativno stabilno zadužena kompanija, pojačava unutarnju likvidnost. S obzirom da Kraš već godinama ima raspolaganju nepotrošenu zadržanu dobit iz 2000. (tad je iznosila gotovo 80 milijuna kuna) kao i iz ranijih godina, a prema izvoru bliskom kompaniji taj finacijski izvor za pokrivanje dividendi može trajati još dvije godine, to znači da je štednjom dobiti iz posljednjih pet godina Kraš mogao zadržati gotovo 200 milijuna kuna dobiti.