Uvođenje eura kao službene valute pred poduzetnike stavlja puno posla. Kako Hrvatska udruga banaka (HUB) napominje u svom informativnom materijalu, uvođenje je nove valute kompleksan i složen proces koji zahtijeva suradnju poslovne zajednice. Poduzetnici će svoje poslovanje tome morati prilagoditi te u tom smislu poduzeti brojne korake.
Morat će prilagoditi sva svoja programska rješenja (softver), i to od izdavanja računa, obračuna plaća do dvojnog iskazivanja cijena i promjena u financijskim obračunima i izvještajima. Sve to, naravno, košta, a taj će trošak poduzetnici sami platiti.
Iz HUB-a pak napominju da gospodarstvenici ne smiju, ni na koji način, zakinuti svoje zaposlenike niti kupce. “Zabranjeno je neopravdano podizanje cijena tijekom postupka uvođenja eura”, ističu.
Što se temeljnog kapitala tvrtke tiče, a bez kojega nije moguće pokrenuti poslovanje, društva s ograničenom odgovornošću (d. o. o.), morat će preračunati postojeći iznos temeljnog kapitala i njegovih dijelova koji otpadaju na poslovne udjele iz kune u euro primjenom fiksnog tečaja konverzije uz zaokruživanje na najbliži cent.
Primjerice, ako je temeljni kapital 20.000 kuna, što je najčešći slučaj u Hrvatskoj, dijeli se s fiksnim konverzijskim tečajem od 7,53450. Konkretan je izračun dakle 2654,4561, a konačni 2654,50 eura.
U slučaju jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću (j.d.o.o.) kod kojih je temeljni kapital 10 kuna, isti će, nakon preračunavanja iznositi 1,33 eura (konkretan je izračun 1,32722 eura).
Poduzetnici ne smiju zaboraviti da su, u roku od najviše tri godine od dana uvođenja eura, dužni podnijeti registarskom sudu zahtjev za upis promjene. Zahtjev se pak može podnijeti najranije na dan uvođenja eura. Jednom kada se zahtjev preda, registarski će sud postupak provoditi po hitnom postupku.
Sve novčane obveze na osnovi dionica, poslovnih udjela odnosno udjela, koje dospijevaju na dan uvođenja eura ili kasnije, koje su glasile na kune, ispunjavaju se u euru. Tečaj po kojem će biti preračunavate kune u eure određen je na 7,53450 kuna za jedan euro.
Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Hrvatskoj kaže da se jedinične cijene iskazane za obračunske jedinice roba i usluga koje se koriste kao množenik za izračun cijene roba i usluga, a koje su iskazane na više od dvije decimale nakon preračunavanja zaokružuju i iskazuju s istim brojem decimala kao i prije preračunavanja. Primjerice, ako je obračunska cijena robe ili usluge bila 10,123 kune, nakon preračunavanje bit će 1,343 eura.
Jedinične cijene niske vrijednosti iskazane za obračunske jedinice roba i usluga koje se koriste kao množenik za izračun cijene roba i usluga te druge cijene niskih vrijednosti, zaokružuju se i iskazuju na više od dvije decimale.
Primjerice, ako je cijena u kunama iznosila 0,8395 (što je obračunska cijena za 1 kW/h u jednoj tarifi), onda je nova cijena u eurima 0,1114. U konačnici će na računu koji će biti ispostavljen potrošaču iznos za plaćanje biti naveden s dvije decimale.
Na jedinične cijene roba i usluga koje se ne iskazuju u decimalama ili se iskazuju u jednoj decimali na temelju drugih zakona ili podzakonskih akata, prilikom preračunavanja može se primjenjivati sljedeće matematičko pravilo zaokruživanja na dvije decimale od kojih je druga decimala uvijek nula i to ako je druga decimala manja od pet, prva decimala ostaje nepromijenjena, a ako je druga decimala jednaka ili veća od pet, prva se decimala povećava za jedan.
Preračunavaju se sve isplate radniku
Kod plaće pak poslodavac mora dvojno iskazati isprave o isplati plaće i drugih iznosa, kao što su otpremnina, božićnica, regres, dar za djecu, nagrada za rad, naknada za prehranu i slično, a koji se isplaćuju radniku, čak i u slučajevima kada se plaća isplaćuje djelomično na zaštićeni, djelomično na redovni račun.
Dvojno se iskazivati moraju i iznosi neto honorara u okviru autorskih ugovora te iznosi neto naknade u okviru ugovora o djelu, uključujući i studentske ugovore.
No, putni su nalozi izuzeti od obveze dvojnog iskazivanja. Primjerice, ako se plaća za kolovoz ove godine (2022.) isplaćuje do 4. rujna, onda nije potrebno dvojno iskazivanje, međutim, ako se isplaćuje 5. rujna i kasnije, dvojno je iskazivanje obveza.
Plaća za studeni ove godine, a koja se isplaćuje u prosincu 2022., obračunava se u kunama. Plaća i ostale naknade za prosinac 2022. koje se isplaćuju, od 1. siječnja 2023. isplaćuju se u euru, obračunava se u poslovnim knjigama u kunama, zbog čega je iznos bruto i potrebno preračunati u kunu i iz njega izračunati iznos svih stavki plaće u kuni.
Ako Ugovori (kao i Ugovori o radu) imaju ugrađene iznose u kunama, ne mijenjaju se i ostaju na snazi. Međutim, sve što se potpisuje nakon uvođenja eura, dakle s prvim danom sljedeće godine, ugovora se u euru, dakle i aneksi i pravilnici. Prema zakonu podaci u Godišnjem financijskom izvještaju za poslovnu godinu 2022. navode se u kunama.
Sve što se podnosi i plaća do uvođenja eura, plaća se i knjiži u kunama, a sve što se plaća nakon uvođenja eura, dakle od prvog dana 2023. plaća se i knjiži u eurima. Poslovni događaji koji se odnose na razdoblje nakon uvođenja eura evidentiraju se u poslovnim knjigama u eurima, a po potrebi i u drugoj stranoj valuti.
Što se izdavanja i plaćanja faktura tiče knjigovodstvene isprave, kao što su račun, uplatnica, isplatnica, izvod žiro računa, otpremnica, dostavnica, narudžbenica, primka i slično, a na temelju kojih se unose poslovni događaji u poslovne knjige moraju biti iskazane u službenoj valuti.
Dakle, do kraja ove godine, odnosno prije uvođenja eura, knjigovodstvena se isprava iskazuje u kunama, a s početkom sljedeće godine i uvođenjem eura kao službene valute, iskazuje se u eurima.
U informativnim materijalima HUB-a ističe se da knjigovodstvene isprave s datumom poslovnog događaja i datumom izdavanja prije i na posljednji dan ove godine, odnosno na 31. prosinca 2022., neovisno o tome kada su zaprimljene te sadrže li dvojne iznose (kuna i euro), izdaju se i unose u poslovne knjige za 2022. u kunama.
Međutim, ako je na istima datum izdavanja u razdoblju nakon prvog dana sljedeće godine (1. siječanj 2023.), neovisno o tome sadrže li dvojne iznose izdaju se u eurima i unose u poslovne knjige za 2022. u kunama, sve dok se poslovne knjige za 2022. ne zatvore.
Kod knjigovodstvenih isprava s datumom poslovnog događaja i datumom izdavanja nakon 1. siječnja 2023., neovisno o tome sadrže li dvojne iznose (kuna i euro), izdaju se i unose u poslovne knjige za 2023. u eurima.
Kako se prikazuju cijene?
Što se dvojnog iskazivanja cijena tiče, svi poslovni subjekti imaju zakonsku obvezu prema potrošačima. Ono mora biti implementirano najkasnije od 5. rujna, a dvojne će cijene biti prisutne sve do kraja 2023. Dvojno iskazivanje može početi i ranije, kao što i jeste, ali uz pretpostavku da su ostvareni svi tehnički preduvjeti. Poslovni subjekti moraju dvojno iskazati i ukupan iznos na računu potrošača uz prikaz fiksnog tečaja konverzije.
Također, dvojno iskazivanje cijena mora biti organizirano gdje god poslovni subjekt ima istaknutu cijenu proizvoda i usluga. Dakle, u poslovnim prostorijama na prodajnom mjestu, na robi ili cjeniku ako se radi o usluzi. Također, na internetskoj stranici, u ponudi ili ugovoru na trajnom mediju, u obavijesti koja se daje potrošaču prije ili tijekom sklapanja ugovora izvan poslovne prostorije i ugovora na daljinu.
Dvojno iskazane cijene moraju biti naznačene i tijekom oglašavanja, bilo kojeg, kojim se nudi prodaja robe ili usluge. One moraju stajati i u opomeni i drugoj obavijesti o nepodmirenom dugu koja se dostavlja potrošaču, i to za ukupan iznos duga te kod drugih oblika iskazivanja cijena.
No neki ne podliježu obvezi dvojnog iskazivanja cijena. To su sva tijela javne vlasti, dakle ministarstva, županije, gradovi, državne tvrtke, sudovi i drugi, koji ne moraju dvojno iskazivati cijene na ugovorima koje sklapaju s poslovnim subjektima. Također, napominje se u HUB-ovom informativnom materijalu, HNB, Hanfa, HAMAG BICRO i sva tijela javne vlasti u aktima koje donose nisu dužni dvojno iskazivati cijene i druge novčane iskaze vrijednosti.
Postoje i iznimke kod dvojnog iskazivanja cijena. Tako do datuma uvođenja eura, odnosno prvog dana 2023., niz djelatnosti ne mora dvojno iskazivati cijene svojih proizvoda. Kada pak euro bude uveden kao službena valuta cijene svojih proizvoda i usluga moraju iskazivati u euru. Iznimke se odnose na trgovinu na malo na štandovima i klupama gdje god da se odvija.
Dvojnog iskazivanja cijena izuzeti su i kiosci, zasloni blagajni i samoposlužni uređaji za prodaju roba i usluga. Zatim uređaji za samoočitovanje cijena u trgovini (price checker), iznosi cijena na strojevima za vaganje te naljepnice s vaganim barkodom i cijenom, povratna naknada na ambalaži, aparati za povrat ambalaže te povratne naknade ambalaže koje su vidljive na automatiziranom uređaju za preuzimanje otpadne ambalaže. U ovoj su kategoriji i igre na sreću te zabavne igre, totem benzinske postaje, fiksni panel i ostali fiksni stupovi s iskazanom cijenom.
Skupina izuzeća
Dvojnog su iskazivanja cijena izuzeti i proizvodni objekti OPG-a i objekti privatnog iznajmljivača koji pružaju ugostiteljsku uslugu u domaćinstvu, kao i proizvodni objekti pravnih ili fizičkih osoba koji posjeduju povlasticu za akvakulturu ili povlasticu za uzgoj riba i drugih morskih organizama.
Također, do početka uvođenja eura obveze dvojnog iskazivanja cijena izuzeta su i spremišta, trapilišta i slično, a koja prodaju poljoprivredni sadni materijal. Izuzeta je i prigodna prodaja, odnosno sajmovi, izložbe i slično, prodaja putem automata, agregati i električne punionice, TV sučelja u svrhu prodaje usluga, kuponi za popuste te kuponi u vrijednosti vraćene robe.
Niti na iznosu cijene zrakoplovne karte neće biti dvojnog iskazivanja cijena, kao ni na taksimetru. Izuzete su i cijene otisnute na knjigama i drugim periodičnim publikacijama kao i iznosi koji se naznačuju na pošiljkama i uputnicama, na poštanskim markama, frankiranim markama te državnim biljezima, odnosno drugoj odgovarajućoj oznaci o plaćenoj poštarini.
Poklon kartice i vrijednosne kartice također su izuzete, kao i cijene otisnute na kartama putničkog prijevoza i ulaznica. Iskazivanja dvojnih cijena neće biti niti na vrijednosti na dokumentu koji se izdaje sukladno EU normi i propisanoj XML shemi.
U konačnici, kako će poduzetnici doći do gotovine? Iz HUB-a objašnjavaju da će mjesec dana prije službenog prelaska na euro, banke, Fina i/ili Hrvatska pošta opskrbljivati poslovne subjekte i potrošače početnim paketima eurokovanica. Mikropoduzetnici će pak, najranije pet dana prije uvođenja eura, moći dobiti do 10.000 eura, a za što će morati potpisati ugovor s bankom i dati određeno jamstvo.
Euri dobiveni na ovaj način ne smiju se koristiti prije 1. siječnja 2023. godine. Preduvjet za posrednu predopskrbu poslovnih subjekata je pojedinačni ugovor s poslovnom bankom, pa HUB-a preporučuje poduzetnicima da više informacija potraže na internetskim stranicama banaka ili da izravno kontaktiraju svoju banku.
