Zbog prekomjernog korištenja digitalnih tehnologija, sve više djece i mladih ima problema s motorikom, koncentracijom, ali i pisanjem. Teško pamte školsko gradivo, a u pisanju se sve više koriste kraticama.

grad zagreb

Važna obavijest za dio građana: Ako u 10 dana od početka isplate ne podignete novac, ostajete bez njega

Posljednja istraživanja provedena u Skandinaviji pokazala su da adolescenti mogu zadržati koncentraciju na ono čime se u danom trenutku bave samo 13 sekundi, piše portal Vijesti HRT.

Na satu praktičnih vještina u OŠ Mladost učenici, među ostalim, uče i šivanje.

– Nailazimo na poteškoće, jer fina motorika nije razvijena u onoj mjeri koju su možda prijašnje generacije imale, ide nam to sporije i teže, ali mi smo uporni, rekla je učiteljica RN, OŠ “Mladost” Marijana Ivošević, Osijek.

Na teškoće sve više nailaze i učitelji hrvatskog jezika. Pogotovo kada je riječ o čitanju i pisanju.

– Oni polako zaboravljaju pisati, oni znaju tipkat, pa recimo za danas napišu dns, to se njima događa i kada pišu neku pisanu vježbu, istaknula je prof.hrvatskog jezika i književnosti, OŠ “Mladost” Snježana Majsterić, Osijek.

– Učenici u današnje doba sve manje čitaju, i čitanje ih ne zanima, čitanje im oduzima vrijeme, i čitanje ih odbija od nekih školskih obveza. Veliku muku mučimo s naslovima za cjelovito čitanje kod kuće. Jer oni kada i čitaju kod kuće, čitaju brzinski, i bez razumijevanja, poručio je učitelj hrvatskog jezika Marko Prpić, OŠ Središće, Zagreb.

Jedan od uzroka je, ističu stručnjaci je, prekomjerno korištenje digitalne tehnologije.

Korporativni program

ENT Summer Camp – 25 godina razvojnih prilika za mlade

tamna strana jeftine mode

Majica od 5 eura, problem od milijardi: Moda postala ekološki teret

– Digitalizacija je poseban problem zato što smo se mi na nju naviknuli kod kuće, a onda se preselila u škole, rekao je prof. komunikologije Igor Kanižaj, Hrvatsko Katoličko Sveučilište.

– Svjedočimo sve većem broju djece koja pokazuju oskudniji rječnik. Svjedočimo povećanom broju djece koja ne mogu pisati ili prepisati dulje tekstove bez vidljivog zamora, naglasila je logopedinja Jelena Gligora Segedi.

Ovo nije samo problem u Hrvatskoj nego i drugim europskim zemljama. Što su pokazali i rezultati posljednjih istraživanja o tinejdžerima i tehnologiji, provedenih u Skandinaviji.

– Istraživanje u Skandinaviji je pokazalo da današnji tinejdžeri koji su odrasli u digitalnom okruženju, u prosjeku mogu zadržati koncentraciju oko 13 sekundi, kazao je nastavnik Igor Vukelić, Luostarivuoren Lyseon gimnazija, Finska.

Pa su u Švedskoj i Finskoj odlučili napraviti zaokret i smanjiti uporabu digitalne tehnologije i digitalnih alata u školama.

– Digitalni alati za učenje uveli su se naglo, bilo je to i politički motivirano, bez potrebnih koraka da se pedagogija i metode poučavanja stave na prvo mjesto, poručila je znanstvenica u području kognitivne neuroznanosti dr. Sissela Nutley, Institut Karolinska, Švedska.

– Vidjeli smo da učenici slabije čitaju i da ne razumiju što čitaju, pa smo zato uveli o čitanje papirnatih knjiga, svaki dan po 15 minuta, dodao je Vukelić.

Što je polučilo boljim rezultatima na maturi, a učenici su bili mirniji i koncentriraniji na nastavi.

Djeca sve manje čitaju, pišu rukom i komuniciraju licem u lice, a sve više vremena provode uz digitalne tehnologije, što ostavlja posljedice na njihove komunikacijske i kognitivne sposobnosti, upozorio je u središnjem Dnevniku HRT-a prof. dr. sc. Danijel Labaš sa Sveučilišnog odjela za komunikologiju Hrvatskog katoličkog sveučilišta.

Govoreći o promjenama u komunikacijskim navikama djece, istaknuo je da se stručnjaci tim pitanjem bave već godinama.

– Primijetili smo i cijeli niz godina bavimo se time da bismo trebali promijeniti taj svijet. Djeca sve manje komuniciraju lice u lice, sve više se oslanjaju na tehnologije. Jedna od posljedica nesposobnosti komuniciranja je odgoda polaska u prvi razred osnovne škole. Imamo i velike probleme s grafomotorikom, djeca sve manje koriste ruke kako bi pisala, a sve više kako bi tipkala, rekao je.

Upozorio je i na poteškoće s koncentracijom.

– S treće strane, imamo kognitivne poteškoće gdje se govori o tome kako ne mogu držati pozornost, dodao je.

Govoreći o studentima koji su odrasli uz pametne telefone, rekao je da se sve više oslanjaju na digitalne sadržaje.

– Puno više se oslanjaju na digitalne materijale. Naši studenti vole kada im ponudimo materijale u PDF formatima, poveznicama i videoisječcima. To mijenja i nas kao profesore i nastavnike, ali mislim da bismo trebali poticati povratak knjizi, a to ćemo i mi u dogledno vrijeme činiti u visokoškolskim ustanovama, rekao je.

U sklopu projekta “Djeca medija” susreće se, kaže, i s problemima govora mržnje i vršnjačkog zlostavljanja u digitalnom prostoru.

– Prošli smo jako velik broj školskih ustanova i vrtića. Roditeljima govorimo da je djecu potrebno naučiti samopoštovanju. U virtualnom svijetu trebaju poštivati sebe same, ali isto tako i dostojanstvo drugog čovjeka. Nitko nema pravo drugoga javno sramotiti, blatiti, govoriti ružno i isključivati ga iz komunikacijskih grupa, rekao je.

Posebno je upozorio na ulogu roditelja u odgoju djece.

– Zaboravili smo da su roditelji protagonisti odgoja i naviknuli smo ih na to da smiju odustati od roditeljske uloge. Mnogi su dijelom odustali od te uloge, ne razgovaraju doma s djecom, rekao je.

Na pitanje može li se djecu odmaknuti od tehnologije, odgovara potvrdno te predlaže pristup digitalnog minimalizma.

– Možemo. Kada razgovaram s roditeljima i nastavnicima, nudim im model digitalnog minimalizma. Možemo pokušati koristiti digitalnu sferu kao profesionalci, što znači da se možemo odreći nekih stvari. Prijedlog je da se 30 dana odmaknemo od tehnologije i vidimo što nam nije nužno, rekao je.

Dodao je da bi nakon toga trebalo zadržati samo one tehnologije koje su doista potrebne.

– Ne treba nam sve što nam nudi pametni telefon. Pitanje je jesmo li prerano uključili djecu u digitalni svijet. Trebali bismo razmisliti o tome da se vratimo knjizi, kako bi djeca osjetila što je papir, poručio je.