Strategija suzbijanja korupcije iz 2008. postigla je uspjeh, no još treba mnogo raditi da bi se korupcija svela u poželjne okvire, složila se većina sudionika tematske sjednice Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Strategije suzbijanja korupcije. Na temelju dosadašnjih iskustava, u 4. kvartalu ove godine dovršit će se nova strategija i revidirani akcijski plan, najavio je ministar pravosuđa Orsat Miljenić.

– Strategija je dala dobre rezultate, ali nismo u cijelosti zadovoljni jer se išlo previše u širinu. Novi dokumenti neće imati propisane mjere poput provedbe zakona jer se podrazumijeva da se zakoni koji se donesu i provode – rekao je Miljenić.

Mito od 1000 kuna ne smatra se mitom

Najviše pažnje privukla je prezentacija Dražena Gorjanskog, djelatnika HZZO-a i istaknutog borca protiv korupcije koji je naveo niz brojki i podataka kojima je ogolio korupciju u zdravstvu i neaktivnost sadašnje i bivših vlada po tom pitanju. Tako je naveo podatak da korupcija u zdravstvu iznosi između 2,5 i tri milijarde kuna godišnje, a smatra i da je Ugovor o etičkom oglašavanju zapravo legalizirao korupciju. Neprihvatljivo mu je što se u Hrvatskoj i dalje mito od tisuću kuna ne smatra mitom, da se vođenje liječnika na kongrese i večere ne smatra korupcijom te da se rad i u javnom i u privatnom sektoru ne smatra sukobom interesa.

– Koruptivno ponašanje samo smo nazvali drukčijim imenom – rekao je Gorjanski.

Naveo je kako je bivša HDZ-ova Vlada dopuštala sukob interesa u zdravstvu te da se bavila samo površinskom korupcijom, kao i da sadašnja vlast ima isti pristup. Tvrdi kako je devet tisuća liječnika na platnom spisku tvornica lijekova, a zamjera i to što u zdravstvu ne postoji odjel za suzbijanje korupcije, dok ih, primjerice, u Velikoj Britaniji ima šest.

Čak 11 posto građana daje ''darove''

Jelena Budak s Ekonomskog instituta u Zagrebu iznijela je podatke iz istraživanja koje je Institut proveo na tri tisuće osoba, a iz kojeg je vidljivo da je 11 posto građana nekom javnom službeniku dalo dar, novac ili učinilo uslugu da bi od njega nešto dobilo. Isplaćeno je u novcu 44 posto mita, a 38 posto u hrani i piću, a najviše su građani davali mito zdravstvenim djelatnicima, doktorima (56 posto) i medicinskim sestrama (36) te policijskim službenicima (30). Kaže da se često čuje da jedna boca viskija ili pršut ne predstavljaju mito jer je to dio folklora.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

promo

A strana band: Poznata lica s malih ekrana pripremaju jedinstveni spektakl – očekuju se i posebni gosti iznenađenja

– Ako dar čini razliku, onda to je mito. Ako ne čini razliku, onda nije potreban – rekla je Budak.

Iznijela je zapanjujući podatak da je čak 16 posto osoba koje su se zaposlile u javnom sektoru u posljednje tri godine podmitilo nekoga da bi došlo do tog radnog mjesta. Naglasila je i kako je prema rezultatima istraživanja lokalna samouprava leglo mita i korupcije te sukoba interesa.