Porezna reforma trebala bi zaživjeti, kako se i najavljivalo, početkom iduće godine. Točnije, ministar financija Zdravko Marić vjeruje da će se sve potrebne predradnje uspjeti napraviti do kraja godine.

Zbog toga se, kaže, paralelno radi i prijedlog proračuna za 2017. i pripreme zakonskih rješenja za implementaciju porezne reforme. Iako je ministar više puta ponovio da pripremni poslovi vezani i uz proračun i uz ukupno 14 zakona čije prilagodbe zahtijeva porezna reforma već neko vrijeme traju, nove detalje porezne reforme (mimo onih koji su komunicirani u vrijeme izbora) još ne otkriva. Otkrit će ih kad porezni paket prođe internu raspravu na Vladi, a to se očekuje ovog tjedna.  Dotad, još je jednom ponovio da će prvi fokus poreznog rasterećenja biti na tzv. izravnom oporezivanju, u sustavu poreza na dobit i poreza na dohodak.

Već s početkom 2017. trebale bi u primjenu i određene promjene u sustavu PDV-a, kod kojega su "najzvučniji" potezi (niža opća stopa) predviđeni za 2018. Premda se u vezi s porezima dosad uglavnom govorilo o razmjerima sniženja stopa, možda ipak treba imati na umu i prošlotjednu Marićevu izjavu kako na poreznu reformu treba gledati pozitivno iako će promjene koje ona donosi "neki pozdraviti, a neki ne".  

Neke interesne skupine njima zacijelo neće biti baš sretne. Tek treba vidjeti koliko će se daleko ići u skretanju prema konceptu sintetičkog oporezivanja dohotka, kojemu se dio građana vjerojatno neće veseliti unatoč nižim stopama i podizanju platnih razreda. Jednako, revizija liste proizvoda i usluga sa sniženom stopom PDV-a (od 5 i 13 posto) ne mora značiti samo proširenje.  Konačno, kad se krenulo u analize poreznog sustava za potrebe reforme, jasno je rečeno da je primarni cilj pronaći prostor za sniženje poreznih stopa, ali "uz zadržavanje odnosno povećanje razine prihoda kroz širenje porezne osnovice, uvođenje imovinskih ili ekoloških poreza te ukidanje neproduktivnih poreznih rashoda (oslobođenja, olakšica i izuzeća od oporezivanja)".