Ažurirani popis tvrtki u kojima je objedinjeni državni portfelj veći od 50 posto ukupno broji 85 poduzeća, a desetak od njih već je započeo ili proveo smanjenje plaća menadžmentu.

Riječ je o problematičnim tvrtkama koje se redovito obraćaju Hrvatskom fondu za privatizaciju sa zahtjevima za pozajmice za plaće. Kako je Upravni odbor HFP-a već u nekoliko navrata odlučio prekinuti s tom praksom, u travnju je od desetak tvrtki zatraženo da se smanje plaće menadžera na razinu dvije prosječne radničke plaće u konkretnom poduzeću. Tako je, primjerice, plaća predsjedniku Uprave Bizovačkih toplica Željku Čagalju smanjena sa 15.000 na 7600 kuna neto. Jasminki Stričević, direktorici ZRC-a Lipik, čija je privatizacija u tijeku, plaća je pala sa 19.915 na 12.900 kuna neto, dok je Ivanu Klancu predsjedniku Uprave osječke modne kuće Slavonija MK plaća srezana sa 13.000 na 9.000 kuna. Ljiljani Nikšić iz Uprave u Sušionici Vrpolje plaća je ostala nepromijenjena, 8400 kuna, s tim da je pojašnjeno u HFP-u da joj je prema ugovoru plaća trebala rasti za 30 posto. Josipu Vranešiću, predsjedniku Uprave imotskog tekstilca Trimote, plaća je pala sa 16.944 na 4800 kuna. Riječ je o poduzeću čiji je dug za plaće prema HFP-u veći od 24 milijuna kuna. No neke od menadžerskih plaća u gubitašima iz portfelja HFP-a i nisu velike, poput plaće direktora Imote iz Imotskog, kojemu je plaća sa 4800 smanjena na 4500 kuna. Adriachem i Dalmacijavino te Sloga iz Koprivnice još nisu provele naređeno smanjenje plaća, koje je HFP naredio za predsjednike i članove uprava, direktore sektora i poslovođe.