Depoziti poslovnih banaka u travnju su zabilježili pad u odnosu na ožujak. Prema posljednjim podacima HNB-a depoziti kod poslovnih banaka (oročeni i štedni kunski i devizni depoziti) na kraju su travnja iznosili 192,3 mlrd. kuna, što je za 2,2 mlrd. kuna manje nego na kraju ožujka, pišu analitičari u novom izdanju publikacije RBA Dnevne financijske vijesti.

Tome je pridonio pad depozita i poduzeća i stanovništva, no najsnažniji pad na mjesečnoj razini ostvarila su društva za osiguranje i mirovinski fondovi (za 1,1 mlrd. kuna), kaže se u analizi. U odnosu na kraj prošle godine štedni i oročeni depoziti smanjili su se za 961 mil. kuna, unatoč deprecijaciji kune u odnosu na euro za 0,73 posto u promatranom razdoblju. Naime, više od 80 posto štednih i oročenih depozita čine devizni depoziti i depoziti uz valutnu klauzulu pa se tečajna kretanja odražavaju na njihov kunski izraz. Tako su tečajna kretanja ublažila pad valutnih depozita u odnosu na kraj 2012, dok su kunski depoziti zabilježili rast, stoji u analizi.

Depoziti stanovništva, koji čine 84 posto ukupnih štednih i oročenih depozita na kraju su ožujka iznosili 161,3 mlrd. kuna, što je za gotovo 1,6 mlrd. kuna više nego na kraju 2012. Rast depozita stanovništva neutraliziran je u potpunosti padom depozita nefinancijskih trgovačkih društava koji su se u travnju spustili na 22,8 mlrd. kuna.

Tijekom ove godine RBA analitičari očekuju vrlo blagi rast depozita, prije svega zbog rasta depozita stanovništva, dok je potencijal za rast depozita poduzeća slab. Naime, u uvjetima neizvjesnosti očekuju da će stanovništvo i dalje odgađati kupovinu luksuznijih dobara (odnosno onih dobara koja nisu neophodna) te da će viškove zarađenih sredstava držati u obliku depozita. S druge strane, domaći korporativni sektor iscrpljen je dugotrajnošću krize, a u kratkom roku otežavajući faktor je i primjena propisa o financijskom poslovanju, zaključuje se u analizi.