Analitičari su opet razočarali ministra financija Slavka Linića, ovaj put zato što su izrazili razočaranje Vladinim prijedlogom proračuna za 2013. Ministar drži da on odražava Vladinu poruku štednje, ali u isto vrijeme i investicije, i to državnog i privatnog sektora, no za stručnu su javnost daljnji rast rashoda proračuna (i njihova udjela u BDP-u), daljnji porast udjela poreznih prihoda u BDP-u te u konačnici povećanje deficita – jednostavno obeshrabrujući. Čini se da ipak nisu računali s takvim odstupanjem od bitnih odrednica ne tako davno donesenih Smjernica ekonomske i fiskalne politike za razdoblje od 2013. do 2015. 

Vode i Ceste dižu deficit
Planiranom rastu proračunskog manjka treba ipak dodati i porast deficita izvanproračunskih fondova, ma koliko se on objašnjava u prvom redu investicijama. Prihodi izvanproračunskih fondova, naime, planirani su na 3,7 milijardi kuna, ili oko 200 milijuna kuna više nego ove godine, a kod rashoda se predviđa porast za čak 1,8 milijardi kuna, što je posljedica investicijskih apetita. Za Hrvatske vode tako se predviđa porast rashoda za više od 900 milijuna, a u Hrvatskim cestama izdaci se penju za više od milijardu kuna.Kako god bilo, milijardi kuna porasta deficita državnog proračuna, koji time doseže 10,9 milijardi, treba dodati i 1,6 milijardi kuna većeg manjka izvanproračunskih fondova koji se penje na 4,3 milijarde kuna.

'Lokalci' bez manjka
Kako Vlada za 2013. predviđa uravnotežen proračun lokalne i regionalne samouprave (ove godine planiran je manjak od 0,3 posto BDP-a), deficit opće države trebao bi iznositi 13,3 milijarde kuna ili 3,8 posto BDP-a, što je u odnosu na 2012. povećanje za oko 2,6 milijardi kuna. To ne uključuje HBOR i Hrvatske autoceste kao komponente šire definiranog fiskalnog salda, koji prema procjeni MMF-a za ovu godinu iznosi oko 4,9 posto BDP-a. MMF je u svom nedavno objavljenom zaključnom izvješću za Hrvatsku za iduću godinu predvidio smanjenje (šire definiranog) fiskalnog manjka na 4,2 posto BDP-a, no sad se to čini dosta optimističnim. Potrebe financiranja države već su po osnovi manjka državnog proračuna (10,9 milijardi) i servisiranja dugova koji dogodine stižu na naplatu (18,8 milijardi) prilično velike. Za jedno i drugo treba osigurati gotovo 30 milijardi kuna, s tim da će se potrebe zaduživanja umanjiti za očekivanih tri milijarde kuna prihoda od privatizacije. Veći dio planiranog iznosa zaduženja za refinanciranje dugova i pokriće deficita Vlada namjerava pribaviti izdanjem obveznica. Plan je da se prodajom obveznica prikupi 21,2 milijarde kuna, od čega oko dvije trećine ili 14 milijardi u inozemstvu. Kroz domaće i inozemne kredite plan je osigurati oko 5,5 milijardi kuna.

Po 14 mlrd. kuna ide se vani
Kad su posrijedi obveze po dospijećima zaduženja u 2013., veći se dio obveza, 11,6 milijardi kuna, odnosi na otplate (glavnice) kredita i/li zajmova (11,6 milijardi). Istodobno, na naplatu stiže samo jedno izdanje obveznica, i to 4 milijarde kuna izdanih na domaćem tržištu. U odnosu na ovogodišnji račun financiranja, plan za 2013. "teži" je 8,5 milijardi kuna, manjim dijelom zbog veće proračunske rupe, a većim zbog većih dospijeća dugova koje treba refinancirati. Planirani prihodi od privatizacije u odnosu na ovogodišnji plan koji je ostao neostvaren povećani su za milijardu kuna. No, za 2013. se, kao i prilikom ovogodišnjih najava, uglavnom govori o Croatia osiguranju i Hrvatskoj poštanskoj banci kao glavnim osloncima planova privatizacijskih prihoda. Kako su ti projekti i dalje u fazi izbora savjetnika (s tim da je kod HPB-a izbor odrađen), ne čini se izglednim da se te prodaje realiziraju tijekom prvog tromjesečja. Stoga je logično da Vlada računa već u prvih mjesec-dva odraditi prvi komad plana financiranja. 

Europska unija i proračun

Prihodi od EU dogodine veći 1,2 mlrd. kuna

Na povećanje rashoda 2013. utječe, među ostalim, obveza uplate 1,7 milijardi kuna proračunu EU, a u 2014. ta se obveza penje za 2,1 milijardu. Istodobno, sredstava institucija i tijela EU koja čine glavninu prihoda od pomoći sve su važnija kategorija prihoda. Pomoći su 2013. planirane na 2,7 milijardi kuna (1,2 mlrd. više nego 2012.), godinu poslije na 4,3, a u 2015. oko 6,6 milijardi kuna.