Vlasnik Brodosplita Tomislav Debeljak je objavio novu 'poslanicu' na Facebooku iz koje prenosimo zanimljive dijelove.
"Nevjerojatno je kad se netko nauči trošiti, a ne zarađivati kako se pojedine uprave počinju odnositi prema normalnoj ljudskoj potrebi za radom i preživljavanjem?!? Nevjerojatno je kad pomislim koliko je takovih državnih monstruma od kojih su bivše uprave napravile parazite, a da niti truna nisu krivi radnici koje nisu znali organizirati, pa je sustav ispao da pojedinci rade za mnoge druge. Nevjerojatno je da se stvara kriva slika o Škveru kao gubitašu, i da sve, pa i tu većinu koju čine vrijedni radnici nazivaju parazitima, jer troše državni novac, a u biti su zaradili i višestruko veću plaću, ali je netko drugi potratio i deseterostruko više od tih pošteno zarađenih plaća, jer nije znao gospodariti Škverom", kaže Debeljak.
"Nadalje, pojedini kooperanti se bave robovlasničkim poslovima, uzimaju radnike sa tržišta i preprodaju ga drugim poduzećima, kao i Brodogradilištu?!? Na kraju, uz veze i politiku uspijevaju postići OGROMNE cijene i zarade na samim tim radnicima. Naježio sam se dok sam ovo pisao i neću dopustiti u 21. stoljeću da ostanem miran i prođem preko toga bez komentara. Pojedinci čak imaju i kvote za uvoz radnika iz npr. BiH, te mi koji stvarno imamo potrebe za npr. brusaćima ne možemo ih sami zaposliti nego moramo ići preko tih trgovaca radnicima (robovlasnicima) koji imaju kvote za te radnike?!? Odvratno je pomisliti na takav sustav, no upravo iz svih tih razloga želimo postaviti pošteni i pravedni sustav, iskoristiti sve potencijalne kapacitete Brodosplita, a kako ne bi puno vremena i energije gubili na to, pozivamo operativne osobe organizatore koji su dosad isti posao radile za druga poduzeća, dajemo im mogućnost da sudjeluju u ostvarenoj dobiti koju su stvorili, jer nam je cilj da sa time bez gubitaka stvorimo što više sretnih, ponosnih i zadovoljnih radnika", stoji na Facebook stranici Škveranka.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.G. Debeljak, želim vam puno upornosti, strpljivosti i vjere. Kad počnemo ovakve hrabre poduzetnike dobrih namjera svi zajedno držati kao kap vode na dlanu, tek tada će nam krenuti nabolje.
Slazem se, ovo je trebalo ovako vec davno napraviti(za sve firme). Drzava je trebala ponuditi jednokratnu pomoc, restrukturiranje, i naci se kupac, a ono sto nejde ni nakon toga-zatvoriti odmah. Ekonomija bi bila mnogo zdravija, nizi porezi, i vise bi ljudi radilo. Ovako smo davali penicilin mrtvacu, da se tako izrazim, a od toga nista osim stete za druge u ekonomiji.
Jos davno sam rekao da cemo potrositi ogroman novac, a firme ce propasti, bar vecina. Bilo tko tko je pokusao na silu ici protiv osnovne ekonomske logike, nije uspio.
Da je novac za subvencije, oko 7000kn po zaposlenom, bio “slobodan” u ekonomiji,
zamislite koliko se ljudi u realnom sektoru moglo zaposliti. Unatoc enormnim subvencijama, smanjuje nam se proizvidnja svega, od hrane, industrije, svega.
Hajde ti nešto dokaži onima koji misle da Hrvatska mora imati onakvu brodogradnju kakvu je imala nekada uz nekoliko puta veče plače radnika od onih u Kini!
G. Debeljak, želim vam puno upornosti, strpljivosti i vjere. Kad počnemo ovakve hrabre poduzetnike dobrih namjera svi zajedno držati kao kap vode na dlanu, tek tada će nam krenuti nabolje.
Napraviti od Brodosplita svjetski konkurentno brodogradilište je u ovakvim okolnostima i ovakvoj državi nažalost nemoguća misija. Vrijeme, energija i financijski resursi koje će g. Debeljak morati uložiti da bi tog dinosaura doveo samo do pozitivne nule debelo izlaze izvan okvira racionalnog poduzetništva.
Bojim se da si u pravu. Koliko smo do sada bacili u bunar iz proracuna? Defacto, mi smo izvozili svoj proracun u zemlje kupce, jer bez toga oni nikad brodove ne bi kupili. Mislim da je ukupna steta mozda i preko 100mrd kuna. Za te novce mogli smo se manje zaduziti, smanjiti poreze, i zdrave firme otvarati radna mjesta(manji porezni rpitisak).
To je tako kad drzava odlucuje sto je strateska grana, i masovno se krade svuda.
Rezultat ovakvih nasilnih politika subvencioniranja su-veca nezap, manji GDP, manje place, veci dug, veci porezi. To vam je tako.
Uključite se u raspravu