Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Debelić: Rumunji su bolji platiše od Hrvata

Autor: Marija Brnić
11. ožujak 2008. u 06:30
Podijeli članak —

Rumunjska je perspektivno tržište za tvrtke iz sektora energetike, transporta i turizma, tvrdi vlasnik Lageneje

Osim Podravke, Belupa i Plive, malo je većih hrvatskih tvrtki koje su prisutne na rumunjskom tržištu. Tamo su, pak, godinama nazočni svjetski lideri, ali prostora za hrvatske tvrtke još ima, smatraju u udruzi Hrvatski izvoznici, koja tribinom u utorak u zagrebačkom hotelu Esplanade želi locirati u kojim sektorima leži taj potencijal. Lani je Iz Hrvatske u Rumunjsku izvezeno manje od 74 milijuna, dok je uvoz gotovo dosegnuo 202 milijuna dolara. Zašto nema interesa za Rumunjsku? Zbog nepoznavanja, pa i podcjenjivačkog stava prema toj mladoj članici EU, tvrdi Ivan Debelić, vlasnik tvrtke Lagenea, koji će održati prezentaciju na HIZ-ovoj tribini.U gradovima su, kaže nam Debelić, plaće na razini kao u Hrvatskoj, voze se skupi automobili i industrija potrošnje je razvijenija nego kod nas, no selo je daleko od toga. Za razliku od hrvatskih, slovenske su tvrtke snažno prisutne u Rumunjskoj, a procjenjuje Debelić, prostora za proboj posebno ima za hrvatske tvrtke iz tri sektora – energetike, transporta i turizma. Slično kao u Rusiji, Rumunjska ima sloj imućnih ljudi, koji putuju i troše, ali im se Hrvatska gotovo i ne nudi kao destinacija. Što se ostalih područja tiče, perspektivu mogu imati i tvrtke koje su nekad, za vrijeme Jugoslavije, radile za to tržište, pa primjerice Končar i Brodarski institut upravo razmatraju takvu mogućnost. Debelić, koji je kao dijete diplomata neko vrijeme živio, te čak i studirao u Rumunjskoj, dobro poznaje tamošnji mentalitet i preporučuje hrvatskim gospodarstvenicima da ne izbjegavaju to tržište, koje je udaljeno kojih tristotinjak kilometara. Njegova je tvrtka osnovana 2006. i bavi se posredovanjem za hrvatske tvrtke koje žele izvoziti u Rumunjsku, a uzor joj je posao koji je nekad za izvoznike radila Astra. S plaćanjem, dodaje, nema problema, rokovi su i kraći nego u Hrvatskoj.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Osim Podravke, Belupa i Plive, malo je većih hrvatskih tvrtki koje su prisutne na rumunjskom tržištu. Tamo su, pak, godinama nazočni svjetski lideri, ali prostora za hrvatske tvrtke još ima, smatraju u udruzi Hrvatski izvoznici, koja tribinom u utorak u zagrebačkom hotelu Esplanade želi locirati u kojim sektorima leži taj potencijal. Lani je Iz Hrvatske u Rumunjsku izvezeno manje od 74 milijuna, dok je uvoz gotovo dosegnuo 202 milijuna dolara. Zašto nema interesa za Rumunjsku? Zbog nepoznavanja, pa i podcjenjivačkog stava prema toj mladoj članici EU, tvrdi Ivan Debelić, vlasnik tvrtke Lagenea, koji će održati prezentaciju na HIZ-ovoj tribini.U gradovima su, kaže nam Debelić, plaće na razini kao u Hrvatskoj, voze se skupi automobili i industrija potrošnje je razvijenija nego kod nas, no selo je daleko od toga. Za razliku od hrvatskih, slovenske su tvrtke snažno prisutne u Rumunjskoj, a procjenjuje Debelić, prostora za proboj posebno ima za hrvatske tvrtke iz tri sektora – energetike, transporta i turizma. Slično kao u Rusiji, Rumunjska ima sloj imućnih ljudi, koji putuju i troše, ali im se Hrvatska gotovo i ne nudi kao destinacija. Što se ostalih područja tiče, perspektivu mogu imati i tvrtke koje su nekad, za vrijeme Jugoslavije, radile za to tržište, pa primjerice Končar i Brodarski institut upravo razmatraju takvu mogućnost. Debelić, koji je kao dijete diplomata neko vrijeme živio, te čak i studirao u Rumunjskoj, dobro poznaje tamošnji mentalitet i preporučuje hrvatskim gospodarstvenicima da ne izbjegavaju to tržište, koje je udaljeno kojih tristotinjak kilometara. Njegova je tvrtka osnovana 2006. i bavi se posredovanjem za hrvatske tvrtke koje žele izvoziti u Rumunjsku, a uzor joj je posao koji je nekad za izvoznike radila Astra. S plaćanjem, dodaje, nema problema, rokovi su i kraći nego u Hrvatskoj.

Autor: Marija Brnić
11. ožujak 2008. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close