Osim Podravke, Belupa i Plive, malo je većih hrvatskih tvrtki koje su prisutne na rumunjskom tržištu. Tamo su, pak, godinama nazočni svjetski lideri, ali prostora za hrvatske tvrtke još ima, smatraju u udruzi Hrvatski izvoznici, koja tribinom u utorak u zagrebačkom hotelu Esplanade želi locirati u kojim sektorima leži taj potencijal. Lani je Iz Hrvatske u Rumunjsku izvezeno manje od 74 milijuna, dok je uvoz gotovo dosegnuo 202 milijuna dolara. Zašto nema interesa za Rumunjsku? Zbog nepoznavanja, pa i podcjenjivačkog stava prema toj mladoj članici EU, tvrdi Ivan Debelić, vlasnik tvrtke Lagenea, koji će održati prezentaciju na HIZ-ovoj tribini.U gradovima su, kaže nam Debelić, plaće na razini kao u Hrvatskoj, voze se skupi automobili i industrija potrošnje je razvijenija nego kod nas, no selo je daleko od toga. Za razliku od hrvatskih, slovenske su tvrtke snažno prisutne u Rumunjskoj, a procjenjuje Debelić, prostora za proboj posebno ima za hrvatske tvrtke iz tri sektora – energetike, transporta i turizma. Slično kao u Rusiji, Rumunjska ima sloj imućnih ljudi, koji putuju i troše, ali im se Hrvatska gotovo i ne nudi kao destinacija. Što se ostalih područja tiče, perspektivu mogu imati i tvrtke koje su nekad, za vrijeme Jugoslavije, radile za to tržište, pa primjerice Končar i Brodarski institut upravo razmatraju takvu mogućnost. Debelić, koji je kao dijete diplomata neko vrijeme živio, te čak i studirao u Rumunjskoj, dobro poznaje tamošnji mentalitet i preporučuje hrvatskim gospodarstvenicima da ne izbjegavaju to tržište, koje je udaljeno kojih tristotinjak kilometara. Njegova je tvrtka osnovana 2006. i bavi se posredovanjem za hrvatske tvrtke koje žele izvoziti u Rumunjsku, a uzor joj je posao koji je nekad za izvoznike radila Astra. S plaćanjem, dodaje, nema problema, rokovi su i kraći nego u Hrvatskoj.
Rumunjska je perspektivno tržište za tvrtke iz sektora energetike, transporta i turizma, tvrdi vlasnik Lageneje
Osim Podravke, Belupa i Plive, malo je većih hrvatskih tvrtki koje su prisutne na rumunjskom tržištu. Tamo su, pak, godinama nazočni svjetski lideri, ali prostora za hrvatske tvrtke još ima, smatraju u udruzi Hrvatski izvoznici, koja tribinom u utorak u zagrebačkom hotelu Esplanade želi locirati u kojim sektorima leži taj potencijal. Lani je Iz Hrvatske u Rumunjsku izvezeno manje od 74 milijuna, dok je uvoz gotovo dosegnuo 202 milijuna dolara. Zašto nema interesa za Rumunjsku? Zbog nepoznavanja, pa i podcjenjivačkog stava prema toj mladoj članici EU, tvrdi Ivan Debelić, vlasnik tvrtke Lagenea, koji će održati prezentaciju na HIZ-ovoj tribini.U gradovima su, kaže nam Debelić, plaće na razini kao u Hrvatskoj, voze se skupi automobili i industrija potrošnje je razvijenija nego kod nas, no selo je daleko od toga. Za razliku od hrvatskih, slovenske su tvrtke snažno prisutne u Rumunjskoj, a procjenjuje Debelić, prostora za proboj posebno ima za hrvatske tvrtke iz tri sektora – energetike, transporta i turizma. Slično kao u Rusiji, Rumunjska ima sloj imućnih ljudi, koji putuju i troše, ali im se Hrvatska gotovo i ne nudi kao destinacija. Što se ostalih područja tiče, perspektivu mogu imati i tvrtke koje su nekad, za vrijeme Jugoslavije, radile za to tržište, pa primjerice Končar i Brodarski institut upravo razmatraju takvu mogućnost. Debelić, koji je kao dijete diplomata neko vrijeme živio, te čak i studirao u Rumunjskoj, dobro poznaje tamošnji mentalitet i preporučuje hrvatskim gospodarstvenicima da ne izbjegavaju to tržište, koje je udaljeno kojih tristotinjak kilometara. Njegova je tvrtka osnovana 2006. i bavi se posredovanjem za hrvatske tvrtke koje žele izvoziti u Rumunjsku, a uzor joj je posao koji je nekad za izvoznike radila Astra. S plaćanjem, dodaje, nema problema, rokovi su i kraći nego u Hrvatskoj.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu