Eksplozivan rast umjetne inteligencije (AI) mijenja način na koji se projektiraju i grade podatkovni centri. Veća gustoća računalne snage donosi i veće zahtjeve za hlađenjem pa se industrija sve više okreće hlađenju tekućinom.

No, pritom se otvara i pitanje potrošnje vode. Na Vertiv Weeku 2026., godišnjoj konferenciji posvećenoj razvoju digitalne infrastrukture za velike AI sustave o tome smo pitali Viktora Petika, globalnog višeg potpredsjednika za infrastrukturna rješenja u Vertivu, koji je rekao da je kod takvih sustava važno razlikovati vodu koja se koristi za hlađenje od stvarne potrošnje vode.

“Kada se sustav napuni vodom ta voda ostaje u sustavu. Podatkovni centar pritom ne troši svakodnevno ogromne količine vode na način na koji se to ponekad može zaključiti iz medijskih napisa”, rekao je Petik. Petik je objasnio da u zatvorenoj petlji voda cirkulira kroz sustav: preuzima toplinu od zagrijanih čipova, odlazi na ponovno hlađenje i vraća se natrag.

“Voda cirkulira u zatvorenoj petlji. Kada se sustav jednom napuni, ne zahtijeva stalno dodavanje velikih količina nove vode”, rekao je Petik. Tema je posebno važna jer AI povećava gustoću računalne snage. Prema podacima koje Vertiv navodi na svom webu, njihovi aktualni referentni dizajni za AI dosežu gustoću od 130 kilovata po računalnom ormaru GB200 i 142 kilovata za GB300, dok tvrtka razvija rješenja za sustave ukupne snage od 300 kilovata te 600 kilovata i više.

“Hlađenje je iznimno važno i jedna je od, ako ne i najkompliciranijih disciplina u projektiranju podatkovnih centara”, kazao je Petik.

Upitan može li Hrvatska konkurirati po pitanju podatkovnih centara, Petik je uvjeren da možemo, no upozorava da je jedan od najvećih ograničavajućih faktora nedostatak iskusnih inženjera.