Kako bi potaknula ulaganja u IT sektor Rumunjska ga je isključila od plaćanja poreza na dohodak, a posebne olakšice uvela je i za ulaganja u R&D. Zahvaljujući tomu pokrenula je život u tim za budućnost važnim industrijama. U Hrvatskoj je dosad prevladavao jednak porezni tretman svih sektora, a sudeći prema odgovoru potpredsjednice Vlade i ministrice gospodarstva Martine Dalić na skupu Udruženja stranih ulagača u Hrvatskoj i konzultantske kuće Deloitte “Najbolje prakse privlačenja stranih ulaganja srednje i jugoistočne Europe”, malo je izgledno da će se taj pristup skoro mijenjati. “Favoriziranje jednog sektora može imati i pozitivne, ali i negativne efekte demotivirajući neke druge proizvodnje. Puno je važnije razmišljati o poboljšanju ukupnih uvjeta poslovanja za sve gospodarstvenike, ali i postaviti pitanje zašto su u Hrvatskoj porezi tako visoki, što plaćamo njima i jesmo li spremni kao društvo odreći se dijela beneficija koje imamo u zdravstvenom, mirovinskom sustavu koji se financiraju takvim porezima”, istaknula je Dalić.

Što se sprema…

Najveći izazov po njoj je uspostaviti kontinuitet politike i prekinuti praksu “stop and go” politike sa svakom novom vlasti. Trenutno se, kaže, radi na elektronskoj mreži pritužbi ulagača, a među mjerama koje će poboljšati klimu ministrica ističe novi zakon o upravljanju i nagrađivanju u državnim službama, koji bi trebao biti donesen do kraja godine i uveo bi veću zainteresiranosti administracije da bude na dispoziciji korisnicima. Poticajnije okruženje za inovacije i istraživanja Dalić najavljuje s novim zakonskim okvirom koji bi trebao biti usvojen kroz godinu dana, a njime se namjerava poticaje za R&D vratiti na ona koja se rade u poslovnoj zajednici, umjesto u akademskoj. Najavljuje da bi do jeseni trebao zaživjeti internetski servis putem kojeg bi gospodarstvenici mogli prijavljivati birokratske zapreke s kojima se susreću. Menadžeri velikih kompanija složni su oko problema manjka dobrih radnika, kao i važnosti političke stabilnosti, a predsjednik FIC-a i predsjednik uprave Siemensa Mladen Fogec ističe i važnost da se ne vodi brigu samo o privlačenju novih, nego i o “starim” investitorima koji posluju i zapošljavaju u Hrvatskoj.

Slabe točke

Generalna direktorica Philip Morrisa ZG Anita Letica upozorava na sporost Hrvatske u djelovanju. Osjetili su to u promjenama zakona o duhanskim proizvodima, koje se uvelo kasnije i strože nego je utvrđeno direktivom EU. Ističe i da ta kompanija ima velika ulaganja, ne samo u postojeće proizvode, nego trenutno ide i ka komercijalizaciji proizvoda nove generacije s manje štetnim djelovanjem, a sve europske zemlje natječu se privući ih, dok se Hrvatska slabo probija na njihovu ljestvicu.

U slučaju Plive Mihael Furjan slabom točkom izdvaja porezno opterećenje, koje je i nakon reforme stalo previsoko, dok Dražena Nimčevića iz Deloittea brine još prisutan strah vlasti od poreznih reformi, premda se, kaže, vidi pozitivan efekt kad se smanje davanja. Marinko Došen iz Ad Plastika dobrim primjerom izdvaja Slovačku, koja vrijednim investicijama koje donose više od milijardu eura, osigurava povlašten status. Sve bivše socijalističke zemlje srednje Europe uspjele su privući investicije u autoindustriji, 
primjećuje.