Trebate excel tablice? AI. Morate napisati govor? AI. Programiranje za nekoliko godina? AI. Odgovor na mnogo stvari u budućnosti, pa i sadašnjosti, traži se baš u umjetnoj inteligenciji ili uz pomoć nje. Stručnjaci zato predviđaju da će vještine koje će se tražiti biti one poput komunikacije, empatije, liderstva… Zapravo, sve ono što umjetna inteligencija ne može kopirati. U ovoj eri AI-ja čovjek je stoga potreban više nego ikad jer lako je pronaći običan odgovor, ali i dalje je potreban netko tko će usmjeriti i voditi, odnosno tko će se to – usuditi. O tome se govorilo na konferenciji “Lead to the top” koja je bila usmjerena baš k budućnosti. Organizirala ju je udruga hrvatskih liderica Lead.You te okupila renomirane poslovne znalce s visokih pozicija iz Hrvatske i regije.

Tehnologija i ljudi

Sve je započelo s jednom od vodećih liderica na našoj sceni, a to je Martina Dalić, predsjednica Uprave Podravke. Ona se na samom početku osvrnula na ono što nas čeka sutra i što će biti potrebno za vodstvo budućnosti.

“Razmišljala sam o tome dugo i smatram da su bitne dvije stvari, a to su tehnologija i ljudi. Niti jedan muškarac ili žena, a osobito mladi koji tek počinju, ne smiju ignorirati tehnologije i sve što donosi umjetna inteligencija. Tehnologija će snažno oblikovati svijet u godinama koje dolaze, a snažno je oblikovala i svijet u kojem smo mi gradili svoje karijere. Osim toga, ljudi su bitni jer u tom odnosu ljudi i tehnologije mijenjaju se očekivanja, ono što nas motivira i to će se nastaviti mijenjati u budućnosti”, rekla. Osvrnula se i na mlade koji će realno biti novi vođe: “Oni su samosvjesni i pouzdaju se u sebe. Mladi ljudi su vrlo kritični i sve propituju.”

Riječ koja je danas svima dobro poznata je kriza. Kako se lideri s njom nose?

“Moju generaciju najviše je oblikovalo vrijeme okolnosti u kojima smo odrastali, a to je bilo vrijeme najvećih transformacijskih procesa, pada komunizma. Mi smo sudjelovali u stvaranju i kreiranju države, mi smo kao generacija u tome htjeli sudjelovati i nama su neizvjesnost, kriza i promjena prilično bliski.”

U svojoj poslovnoj karijeri Martina Dalić prošla je razne pozicije. Odgovorila je i na pitanje postoje li ključne razlike u vođenju kod žena i muškaraca?

“U životu sam imala samo jednu nadređenu žensku osobu, to je bila Jadranka Kosor, svi ostali bili su muškarci. Na temelju tog ograničenog iskustva, rekla bih da nema razlike. Ne razumijem koji bi to specifičan način vođenja, rukovođenja, odnosa s ljudima, obavljanja svega što lider radi, bio drugačiji”, rekla je pa odgovorila na pitanje o tome što njoj daje najviše energije.

“Jako sam kompetitivna osoba, volim se natjecati. Veliku energiju mi daju različiti manji ili veći uspjesi, primjerice, kada nešto riješim s kolegama i suradnicima, to me jako motivira, da idemo naprijed, da možemo.”

veliki uspjeh

RoboCup 2026: Hrvatski učenici među najboljima na svijetu u robotici i umjetnoj inteligenciji

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Osvrnula se i na osobe koje su joj bile inspiracija.

“Divim se ljudima koji imaju sposobnost, hrabrost, želju i fokus, koji se bore za svoje ideje i vizije. Divim se onima koji stanu ispred mase koja nužno ne odobrava njihove ideje, to su ljudi poput primjerice Margaret Thatcher. Divim se ljudima koji imaju stav i kičmu”, pojasnila je pa razgovor zaključila s vrijednostima koje ona njeguje u vodstvu.

“Nisam osoba koja radi polovično. U svemu djelujem 100 posto. Neki kažu da nije sa mnom lako, nekima je to super”, zaključila je Dalić koja je i sama prošla sve bitne korake k usponu do vrha.

Koja je to točno razlika između srednjeg i top menadžmenta, pojasnio je Ivica Vrančić, savjetnik za razvoj menadžmenta u tvrtki Verantius.

“Razlika je da kada dođete u top menadžment, prestanete upravljati ekspertima i počnete upravljati drugim menadžerima. Menadžerski rezultat je suma rezultata svih, a ne vaš osobni i je ono što rijetki osvijeste. Kada dođete u top menadžment, zaboravite svoju ekspertizu i za što ste bili odgovorni jer tada postajete poslovni univerzalac. Vaša ekspertiza postaje sve manja, a sve više postajete mentor. Osim toga, mijenja se i matrica kojom upravljate. Porastom hijerarhije od vas se traži veća diplomatičnost. Slika je sve manje crno-bijela, ima mnogo dimenzija. Ako ne napravite ta tri iskoraka, onda kao top menadžer završavate u nekom obliku mikro menadžmenta”, pojasnio je pa se osvrnuo na suradnju i razlike između generacija o kojima se danas mnogo govori.

“Ne daj Bože da se rodi generacija s kojom je prethodna sretna jer tada završava čovječanstvo. Ne vjerujem ni u one marketinške fore X, Y, Z generacija i slično. Mladi jesu samosvjesniji, manje su opterećeni hijerarhijom, spremni su na dvosmjernu komunikaciju i što u tome ima loše? Ono što se događa jest proces obostrane adaptacije. Mladi će se djelomično prilagoditi onome što zateknu s nama, ali se i mi moramo prilagoditi njima. Taj proces postoji oduvijek i postojat će i dalje.”

Iskustvo, stav, podrška

Kako pak odabrati pravog čovjeka za pravo mjesto pojasnila je Mojca Domiter, izvršna direktorica za ljude i kulturu iz Atlantic Grupe.

“Ono što se danas cijeni je multifunkcionalnost jer rješenje problema nije u nekom vertikalom ekspertu, nego se gleda je li čovjek na toj poziciji imao pravo iskustvo. Osim toga, gleda se agilnost i fleksibilnost u promišljanju, a izrazito je važan i osobni integritet, emocija te stil i autentičnost, to čini razliku. Ne bira se čovjek radi čovjeka, nego i po onome što nedostaje timu”, rekla je pa pojasnila da su tri stvari bitne u procesu pripremanja ljudi za više pozicije unutar firme, a to su iskustvo, stav i podrška kroz mentorstvo.

S obzirom na to da je umjetna inteligencija neizostavna tema, povuklo se i pitanje o tome briše li AI razlike između pozicija?

“AI vidim kao priliku. Umjetna inteligencija daje nam vrijeme za koje tvrdimo da nemamo kako bismo ga proveli s drugim ljudima. AI nam omogućuje da iz ljudi izvučeno maksimum i optimist sam kada je u pitanju tehnologija.”

Kakva je razlika u razvojnom putu u javnom i privatnom sektoru, pojasnila je Martina Puljić, predsjednica Uprave Pleter-Usluge.

“Dinamika je slična. Ključni su ljudi, bez ljudi ne možemo ništa. Možda se paralela može povući u tome kako pristupamo ljudima u javnom i privatnom sektoru i koja su im očekivanja. U privatnom su usmjereni na rezultat više nego u državnom. No, i tu se stvari mijenjaju”, zaključila je.