Nakon što je u četvrtak započela isplata osiguranih depozita štedišama Credo banke, DAB će se danas pokušati izboriti u korist vođenja prisilne likvidacije nad Credo bankom, a protiv stečaja. Vinko Radić, direktor DAB-a, smatra da je nastavak likvidacije te banke odlučujuće pitanje za DAB, ali i zaštitu vjerovnika. Naveo je da će se zbog toga sastati s predstavnicima HNB-a, Fine i Hanfe.

“DAB je nadležan za vođenje postupka prisilne likvidacije banke, a u slučaju Credo banke susrećemo se s problemima koji se tiču naših ovlasti. Najveći problem je Ovršni zakon po kojem vjerovnici mogu ovršiti žiroračun banke u likvidaciji, što onemogućuje djelovanje likvidatora. Moj je savjet novoj vladi da to rješenje hitno promjeni”, kaže Radić. On iznosi i dramatični podatak da su ga likvidatori Credo banke još u utorak izvijestili o krahu prisilne likvidacije. U njihovom dopisu stoji da “temeljem potraživanja vjerovnika po podnesenim instrumentima osiguranja naplate Credo banka u likvidaciji neće moći raspolagati sredstvima na svojem računu te da je time onemogućen nastavak prisilne likvidacije”. U utorak je iznos blokade bio 33 milijuna kuna, u srijedu 44 milijuna kuna, a u četvrtak je pritisak ipak bio nešto manji, navodi Radić i potvrđuje da je riječ o četiri investicijska fonda koja potražuju 33 milijuna kuna i prva su po redoslijedu blokade. “Kad bi oni povukli svoje instrumente, likvidacija banke bi se mogla nastaviti”, navodi Radić. DAB će zatražiti da se HNB izjasni o pitanju je li moguć dogovor o mekšem zakonskom tumačenju ovrhe na računu banke tijekom likvidacije.

U slučaju pozitivnog odgovora moguće je da se nastavi prisilna likvidacija Credo banke i tako navodno namiri većina vjerovnika. Radić procjenjuje da bi se tijekom likvidacije moglo namiriti čak 60 posto vjerovnika. U vezi s tim modelom izvjesno je da će DAB imati punu podršku Hanfe, no veliko je pitanje što misle u suprotnom “taboru”. Čini se da bi se mogli naći na istoj poziciji HNB i Fina, a navodno je dvojbeno hoće li te institucije pristati na ustupak. Otežavajuća je okolnost da je HNB proveo naplate mjenica i zadužnice u korist tri vjerovnika temeljem tumačenja da se u likvidaciji, a sve do otvaranja stečaja, provodi prisilna naplata na računu banke. Ako ne bude dogovora, moguć je samo stečaj. Prema DAB-u izravna šteta nebanakarskih institucija je 159 mil. kuna, a u to ulaze depoziti mirovinskih, investicijskih i osiguravajućih društava. Depoziti financijskih institucija su 176 mil. kuna.

Sezona lova na klijente banke

Procurila lista komitenata Credo banke?
Nakon što je Credo banka ostala bez dozvole za rad, na njezine je klijente otvorena “sezona lova”. Jedan poduzetnik, vlasnik špediterske tvrtke (podaci poznati redakciji) iz drugih banaka u nekoliko je dana primio više telefonskih poziva iz različitih banaka da postane njihov klijent. U slučaju Credo, u kojem se kao jedan od ključnih problema povlači pitanje povlaštenih informacija, pitanje je kako su druge banke doznale podatke Credovih klijenata. U Hrvatskoj udruzi banaka kažu da nije moguće te podatke doznati iz kreditnog registra (HROK). Potencijalnih adresa s kojih su osobni podaci mogli procuriti je nekoliko; jedinstveni registar računa posjeduje Fina, tu je i DAB kojem se podnose podaci za obračun premije za osiguranje depozita. Nije isključena niti opcija da je lista klijenata procurila i od nekog od zaposlenika same Credo banke kad je banci stavljen ključ u bravu. (A. Blašković)