Posebni fond za osiguranje štednih uloga trenutno raspolaže s 1,07 milijardi kuna. Fond, kojim upravlja Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), ima ciljani iznos 1,75 milijardi kuna, odnosno ciljani omjer pokrića fonda je 2,5 posto. To znači da iznos osigurane štednje, kako neslužbeno saznajemo, trenutačno iznosi 70 milijardi kuna.

Sustav osiguranja
Prema raspoloživim informacijama, aktiviranje fonda DAB-a trenutačno je jedini (poznati) hrvatski odgovor što bi izvršna vlast učinila u slučaju financijskih teškoća neke banke. Hrvatska narodna banka, čija je jedna od osnovnih zadaća nadgledanje stabilnosti bankovnog sustava, smatra da domaćim bankama ne prijete značajni financijski problemi. HNB drži da su stvari pod kontrolom, da su devizne pričuve središnje banke veoma visoke, likvidnost bankovnog sustava solidna, te da sigurnost ulijevaju i veliki iznosi obvezne pričuve. Središnja banka, uz to, ima prostora za intervencije (spuštanje obvezne pričuve, ukidanje granične obvezne pričuve…) “Da u Hrvatskoj ijedna manja banka, osim deset najvećih, ode u stečaj, ta milijarda kuna iz fonda bila bi dovoljna. Ako pak neka od prvih deset propadne, zbog veličine bi morala intervenirati hrvatska država pa su depoziti opet sigurni”, kaže predsjednik Hrvatske udruge banaka Zoran Bohaček te napominje da bi isti scenarij bio da se to dogodi i u nekoj mnogo većoj državi. Inače, nijedna banka među deset najvećih nema aktivu manju od milijarde eura, dok prva sljedeća ima aktivu nešto manju od 400.000 eura. Upravo zahvaljujući restriktivnoj monetarnoj politici, odnosno kapitalnim zahtjevima, domaći je bankarski sustav stabilan, a izloženost derivativnim instrumentima američkog tržišta gotovo nepostojeća. Čak i da nastanu problemi s likvidnošću (jedino čega se banke realno boje jest panika građana, ‘bank run’), kroz rezerve HNB je bankama privremeno iz optjecaja povukao (sterilizirao) oko 80 milijardi kuna koji se mogu ponovno vratiti u sustav, a za istu namjenu mogu se iskoristiti i devizne i ostale rezerve. Prema najnovijim podacima HNB-a, ukupna štednja u Hrvatskoj dosegla je gotovo 240 milijardi kuna. Tu brojku čine depoziti na žiro i tekućim računima te štedni i oročeni depoziti, a uključuje sredstva države, tvrtki te drugih financijskih institucija (banke, HBOR i drugi). Od tih 240 milijardi depoziti stanovništva čine 135,6 milijardi kuna kojih čine depoziti na računima i položeni na štedne knjižice, tekući računi i žiro-računi, drugim riječima svota koja ulazi u u sustav osiguranja depozita.

Promjena zakona
Uveden 1997. u jeku propadanja banaka, domaći sustav osiguranja depozita funkcionira po jednostavnom principu: banke plaćaju trošak osiguranja depozita kao premiju, a DAB taj novac ulaže u najsigurnije – državne vrijednosne papire. Iako su banke od 2000. uplatile više od tri milijarde kuna (godišnje između 370 i 400 milijuna kuna), Fond raspolaže s tek 1,07 milijardi kuna. Razlika je potrošena na podmirenje obveza iz razdoblje bankarskih kriza. Prema novom zakonskom rješenju koje je u saborskoj proceduri, država će umjesto 100.000 ubuduće garantirati 160.000 kuna štednje, i to fizičkim i pravnim osobama. Novi, viši iznos koji se uvodi radi uklađivanja s europskim zakonodavstvom, a ne trenutne krize, na snagu stupa tek početkom 2010. godine. “Na računu kod HNB-a je 70 milijuna kuna, ostalo je u trezorskim zapisima”, kaže direktor DAB-a Vinko Radić napominjući kako su sredstva sigurna. Ističe da država zasad ne razmišlja povećavati iznos osigurane štednje ili osiguravati cjelokupni iznos po uzoru na neke europske države. Naime, Njemačka je ponudila potpunu zaštitu bankovnih pologa u nedjelju, Austrija, V. Britanija, Danska, Francuska, Portugal, Španjolska i Švedska, najavile su planiranje sličnih poteza, dok je Irska pak, neograničeno zaštitila sve depozite u najvećim bankama.

Naglasci

Isplate neograničene
Da panika čini svoje, pokazuje glasina kako su neke banke već počele ograničavati najviši iznos depozita za isplatu. Takve informacije demantirale su Zagrebačka, Privredna i Raiffeisen banka te pozvale građane da ne nasjedaju na dezinformacije čiji je cilj stvoriti paniku.

Jamstvo do 50.000 eura
Ministri financija EU usuglasili su se da bi članice u budućnosti trebale jamčiti za bankovne depozite u visini do 50.000 eura, i to na razdoblje od najmanje godinu dana, a pojedine članice granicu mogu podići na 100.000 eura.