Jedan od triju najuspješnijih klastera konkurentnosti, koji predstavlja domaću drvnu industriju čijih više od dvije trećine prihoda, odnosno milijardu dolara, dolazi od izvoza, lani je za svoj rad od države dobio cijelih 4100 kuna, doznaje Poslovni dnevnik.

Marijan Kavran, predsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti drvno-prerađivačkog sektora, koji su osnovali Ministarstvo gospodarstva i Agencija za investicije i konkurentnost, u utorak u Zagrebu na okruglom stolu o Inovacijskim mrežama izjavio je kako su usto morali detaljno objasniti kako su potrošili taj novac. "Potrošili smo ga tako da smo volontirali, jer bez toga ne bismo postigli nikakve rezultate", kaže Kavran.Dodaje da iznos potpora klasterima pokazuje da ih političari nisu postavili kao prioritet. Naveo je da je lani država za klastere izdvojila tri milijuna kuna. Usporedbe radi, u Sloveniji posljednjega desetljeća država za klastere izdvaja 15 milijuna eura svake godine.

Inače, Kavran je najprije u svom izlaganju naveo kako je klaster koji predstavlja lani dobio četiri tisuće kuna od države. No, odmah ga je javno ispravila Ivana Mezak, izvršna koordinatorica Službe za klastere konkurentnosti iz Agencije za investicije i konkurentnost, istaknuvši da su dobili 4100 kuna.Lisa Cowey, savjetnica Vlade RH na strategiji pametne specijalizacije i stručna suradnica za inovacije i umrežavanje Sveučilišta u Zagrebu, objasnila je da klasteri konkurentnosti korijene vuku iz Italije. Regija Emilia Romagna, smještena sjeveroistočno od Rima, sedamdesetih godina zahvaljujući povezivanju poduzetnika, fakulteta, znanstvenika i javnih ustanova prerasla je u drugu najbogatiju regiju Europske ekonomske zajednice. "Bio je to plod 15 godina rada, a sada EU od svih članica za daljnje korištenje fondova traži da slično promišljaju budućnost", objasnila je Cowey.

Talijanski je model preuzeo niz zemalja Europske unije. Navela je primjer Danske gdje se 14 malih tekstilnih proizvođača umrežilo i zajednički nastupilo na tržištu. "Ne samo da su tako mogli ponuditi cjelovitu kolekciju i ostvariti suradnju s vrhunskim dizajnerima, već su u dvije godine od početka suradnje čak 45 posto prihoda počeli ostvarivati od izvoza", kaže Cowey.Marijan Kavran, predsjednik drvno-prerađivačkog klastera, smatra da je odluka Vlade da ide u klastere dobra. Imamo, objasnio je, gospodarstvo koje se ne zna samo organizirati, ali to ne znaju ni ministarstva međusobno, kao ni instituti. "Institut Ruđer Bošković nije član našeg klastera iako je Hrvatska 4. najveći svjetski proizvođač parketa i trebamo nanotehnologiju", upozorio je Kavran.