Hrvatska i Mađarska bi trebale usuglasiti vlastite energetske strategije kako bi bile jasne pozicije Ine i Mola. U tom slučaju inzistiranja na upravljačkim pravima ne bi više bila potrebna, smatra jedan od stručnjaka bliskih hrvatskom pregovaračkom timu između Vlade i Mola.

Takvo je razmišljanje zapravo reakcija na izjave mađarskog premijera Viktora Orbana koji se u utorak usprotivio promjenama odnosa između Ine i Mola, na čemu inzistira hrvatska strana. Nešto pomirljiviji stav hrvatske strane zapravo ne znači veliko odstupanje od onoga što se ispočetka pokušavalo postići, a to je jasna vizija razvoja Ine kao regionalnog lidera. U Hrvatskoj se, naime, vjeruje da Mol zapostavlja razvoj Ine odnoseći se prema hrvatskoj naftnoj kompaniji kao prema svojoj podružnici, dok hrvatska strana želi da Mol i Ina budu strateški partneri i da njihov odnos ne otežava razvoj Ine. Upravo se o strategiji hrvatske naftne kompanije raspravljalo i na jučerašnjoj sjednici Nadzornog odbora Ine. Odnosi Ine i Mola su i u Mađarskoj top tema, pa tamošnji mediji javljaju da je hrvatsko Državno odvjetništvo zatražilo pomoć mađarskih kolega u ispitivanju optužaba na račun Uprave Mola, ali da nije bilo zahtjeva za izručenjem Zsolta Hernadija, predsjednika Uprave. Unatoč tome, većina od 16 mađarskih menadžera koji su aktivni na tržištu kapitala i dnevno se bave s tržišnom pozicijom Mola, ne vjeruje da će Hernadi ostati na čelu mađarske naftne kompanije. Anketu među menadžerima (ne navodeći njihova imena) proveo je mađarski portal Portfolio.hu, a devet ispitanih menadžera vjeruje da će Hernadi morati napustiti čelno mjesto Mola nakon optužbi da je podmitio bivšeg hrvatskog premijera Ivu Sanadera. Nitko od ispitanika ne vjeruje da bi Mol mogao ostati bez upravljačkih prava u Ini ukoliko Hernadi ostane na čelu Mola, a 20 posto njih vjeruje da se, u slučaju odlaska Hernadija, mađarska naftna kompanija može pozdraviti s upravljačkim pravima u Ini.