Iako je nešto bolja sezona hotelskim tvrtkama u Dubrovniku u prvih devet mjeseci 2011. povećala prihode, zbog visoke zaduženosti koju razina poslovanja nikako da sustigne, hotelski sektor u najluksuznijoj hrvatskoj destinaciji zbraja rekordne gubitke. Usto, u ovoj godini na dubrovačkome području gotovo nije bilo investicija u hotelskom sektoru. Pokazala je to analiza poslovanja sektora u prvih devet mjeseci koju svake godine nakon završetka turističke sezone izrađuje Strukovna grupa hotelijera i ugostitelja Županijske komore HGK Dubrovnik. Istraživanje je ove godine obuhvatilo 24 hotelske kuće (oko 56% ukupna hotelskog smještaja) koje su ostvarile 1,7 milijuna noćenja, a među anketiranim hotelima 12 ih je niže kategorije te 12 s četiri i pet zvjezdica. Analiza je pokazala da dubrovački visokokategornici vuku gotovo 400 milijuna kuna prenesenih gubitaka, 33 posto više nego lani i nešto više nego što su ove godine uprihodovali od izdavanja soba. Kad se njihovima pribroje rezultati hotelskih kuća s dvije i tri zvjezdice, preneseni dug anketiranih hotela u Dubrovniku penje se na gotovo 600 milijuna kuna, uz ukupan ovogodišnji prihod od 900 milijuna. Za usporedbu, upisana vrijednost temeljnog kapitala dubrovačkih luksuznih hotela iznosi 997 milijuna kuna, a s hotelima s dvije i tri zvjezdice ta se vrijednost penje na ukupno 1,76 milijardi kuna.

Iskorištenost kapaciteta 49%
Riječ je o zbirnoj analizi poslovanja bez navođenja konkretnih tvrtki i njihovih rezultata. Autorica analize Marica Pulitika napominje da za analizu nisu korišteni pokazatelji tvrtke Babin kuk u sastavu Valamar grupe, koja je odlučila na pitanja ankete HGK odgovoriti kad budu gotovi godišnji rezultati tvrtke. Unatoč tome, Pulitika tvrdi da je istraživanje reprezentativno jer su u njega uključeni rezultati drugih najznačajnijih igrača u dubrovačkom hotelijerstvu.

“Analiza je pokazala da su dubrovački hoteli u vrlo teškoj situaciji i s vrlo lošom perspektivom. Tvrtke imaju goleme prenesene gubitke iz prethodnih godina koje ne pokrivaju, visoku zaduženost, imaju malu popunjenost kapaciteta u odnosu na visoke rashode koji su svojstveni luksuznim sadržajima, a i ovo malo povećanje cijena koje su ostvarili gotovo je beznačajno u odnosu na sve druge pokazatelje. Ustvrdili smo da bi hotelima iz naše ankete trebalo još 1,2 milijuna ostvarenih noćenja da bi sa sadašnjim raspoloživim kapacitetima, uz sadašnje cijene i zaduženost, te racionalno upravljanje troškovima imali profitabilno i dugoročno stabilno poslovanje. Dosadašnjim tempom to bi se moglo dostići za desetak godina, no pitanje je gdje će te tvrtke biti za deset godina, odnosno hoće li uopće opstati i na kraći rok”, upozorava Marica Pulitika. Anketirani hoteli u prvih su devet mjeseci ove godine prosječno radili 233 dana ili 5 dana dulje nego lani. Ostvarili su prosječnu iskorištenost kapaciteta od 49 posto ili 134 dana pune zauzetosti, što je tri dana više nego lani, ali 20 dana manje nego 2005. Međutim, stabilnost bi im mogla donijeti tek prosječna iskorištenost od 60 posto.

Povećali dobit 48%
Pulitika upozorava na to da je jedan od najvećih problema sektora visoka zaduženost. “Hotelske kuće uglavnom su visokozadužene, pa im financijski rashodi (kamate na kredite) stalno rastu, osobito u hotelima visoke kategorije, kojima su financijski rashodi u ovoj godini porasli 23 posto. Prosječna relativna zaduženost u odnosu na vrijednost temeljnog kapitala, osobito u hotelima s četiri i pet zvjezdica, vrlo je visoka, ukupna su zaduženja dva do tri puta veća od vrijednosti temeljnog kapitala”, navodi Pulitika, koja ipak zamjećuje pozitivne trendove. Po broju ostvarenih noćenja u promatranom razdoblju, 2011. je bila najbolja poslijeratna turistička sezona u Dubrovačko-neretvanskoj županiji te Dubrovniku, a nekima su bolji fizički pokazatelji donijeli i bolji financijski rezultat. Hotelske kuće iz ankete HGK u prvih devet mjeseci 2011. ukupno su ostvarile dva posto više noćenja, poslovni prihodi veći su im 9 posto, poslovni rashodi 5 posto. Hoteli su u prvih devet mjeseci u odnosu na lani povećali dobit 48 posto, smanjivši gubitke 9 posto.

Dobit iz poslovanja ostvarilo je 17 hotela, od toga sedam visokokategornika, a najveći pojedinačni iznos dobiti je 19,5 milijuna kuna. Prvih devet mjeseci donijelo je gubitak za sedam hotelskih kuća, i to uglavnom hotelima s pet i četiri zvjezdice, a najveći pojedinačni iznos gubitka je oko 65 milijuna kuna. Prenesene gubitke ima 15 hotelskih kuća od 24 anketirane, i to devet hotelskih tvrtki u čijem su sastavu hoteli s četiri i pet zvjezdica. Pritom su u tri hotelske kuće preneseni gubici značajno iznad upisane rijednosti temeljnog kapitala. Kako je listopad donio znatno povećanje noćenja, rezultati bi mogli biti nešto bolji na razini cijele godine.