Tržište rada postat će glavni korektiv obrazovnoga sustava, najavio je ministar rada Mirando Mrsić na jučerašnjem okruglom stolu “Tržište rada i kriza” u organizaciji časopisa “Banka”. Potvrdio je tako Vladinu namjeru reformiranja politike obrazovanja koja je rezultirala “stvaranjem novih kadrova za Zavod za zapošljavanje i za zanimanja koja nisu zapošljiva”. “Ključno je uskladiti tržište rada i politiku obrazovanja te na nov način stvarati kadar za novo tržište rada koje će našim ulaskom u EU zahtijevati drukčiji pristup novih radnika prema promjenama i zaposlenja, i tvrtki, i gradova, pa čak i država”, kazao je Mrsić najavivši za idući tjedan konferenciju o tržištu rada i obrazovanju u 2025. godini, na kojoj će biti riječi o tome kako reformirati sustav obrazovanja za usvajanja onih vještina i kompetencija koje će u budućnosti trebati poslodavcima. Iznio je jednako ambiciozan Vladin cilj “da za deset godina stopa zaposlenosti osoba od 20 do 64 godine iznosi 75 posto”.
Na minimalcu 5% radnika
Danijel Nestić s Instituta za javne financije poručio je pak Vladi da danas mora preuzeti odgovornost, i po uzoru na neke članice EU, odrediti minimalnu plaću prema očekivanim ekonomskim kretanjima. Nestić smatra će sindikati i poslodavci u aktualnim pregovorima štititi interese svojih članova. Ohrabruje stoga Vladu na aktivnu ulogu, to više jer u lipnju ističe razdoblje primjene sniženog minimalca za radno intenzivne djelatnosti. Podsjetio je da socijalni partneri različito tumače odredbe zakona o minimalnoj plaći, koja se ovdje nije mijenjala od 2009. Iznosi 2814 kuna bruto, odnosno 36 posto prosječne plaće, a prima je oko pet posto ili 70.000 radnika. U devet od 20 zemalja EU u kojima postoji minimala plaća njezina se visina nije mijenjala u 2010. “U ostalima je povećanje iznosilo između 1 i 4 posto, i bilo je kompenzacija inflacije i mjera štednje. Slovenija je iznimka jer je od ožujka 2010. novi Zakon o minimalnoj plaći donio rast od 23 posto, sa 597 na 734 eura, te uz mogućnost snižena minimalca od 654 eura kod poslodavaca u teškoćama u prve dvije godine primjene zakona”, kazao je Nestić, napomenuvši da Hrvatska, nakon Slovenije, ima najviši minimalac u postkomunističkim zemljama. U siječnju 2012. iznosio je 373 eura. Inače, najniži minimalac ima Bugarska (138 eura), a najviši Luksemburg (1800 eura).
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu