Ni lanjsko povećanje trošarina ni porezne izmjene nisu rezultirale bitnim smanjenjem broja pušača u Hrvatskoj, pokazalo je najnovije istraživanje HUP-a i agencije Ipsos o tržištu duhanskih proizvoda.

Njihov udjel u ukupnom stanovništvu je 27,9%, dok je godinu ranije bio 28,1%, a u predpandemijskoj 2019. godini 28,2 posto. Cijene duhanskih proizvoda lani su porasle za 7,3%, osjetno više nego u članicama EU, kao i u odnosu na ukupnu stopu inflacije, koja je u Hrvatskoj lani bila na razini od 2%.

No, kako je udjel davanja državi u maloprodajnoj cijeni visok, čak 80%, udjel potrošnje neoporezovanih duhanskih proizvoda i dalje je prisutan, premda je, u odnosu pretpandemijsku 2019., osjetno smanjen, s 26 na 19 posto.

Iva Tomić, HUP-ova glavna ekonomistica, ističe kako je time prema konzervativnim procjenama gubitak proračuna bio 1,3 milijarde kuna, s tim da se, zbog većeg prometa i cijena, u državnu blagajnu od duhanskih slilo osjetno više novca, gotovo šest milijardi kuna s osnova trošarina, te dvije milijarde od PDV-a.

Hrvatski pušači uvjerljivo su najskloniji cigaretama, a na drugom je mjestu rezani duhan, no dok je kod pušača cigareta udjel onih koji koriste neoporezovane proizvode na razini od 2%, kod korisnika rezanog duhana prevladava nabavljanje robe iz ilegalnih izvora i bez poreznih markica, on čak prelazi 67% u toj skupini pušača.

No, s obzirom na to da pušači preferiraju cigarete, prema ovoj analizi, podjednak je doprinos obje skupine prihodima koje državi “pobjegnu”. HUP-ova ocjena je i da su mjere koje država poduzima na smanjenju ilegalnih kanala nabave lani bile izuzetno efikasne, MUP i Carinska uprava udvostručili su zapljene duhana, a čak je osam puta više zaplijenjenih cigareta.