Kontinuirani pad broja blokiranih pravnih osoba u Hrvatskoj traje još od 2013. godine, dok se njegovi razlozi pripisuju gospodarskom oporavku, ali i novim stečajnim pravilima glede čišćenja tržišta od trajnije nelikvidnosti.

Za razliku od toga, pad od daljnjih 12% koji se dogodio u razdoblju od zadnjih godinu dana pokazuje se kao kombinacija navedenog s vidljivim utjecajima korona krize u smislu nemogućnosti donošenja pravomoćnih rješenja o ovrsi. Za kretanja koja su generalno dobra na planu jačanja financijske discipline poduzetnika u ispunjavanju obveza ovo znači nastavak i tijekom korona krize, iako privremeno održavan na ‘umjetni’ način: pravilima o odstranjivanju s tržišta po zakonskom automatizmu trenutačno nisu izloženi svi blokirani 120 i više dana budući da se prije nekoliko mjeseci zastalo s računanjem trajanja blokade računa po odgovarajućim izmjenama Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima, a radi ‘ blokade’ stečajnog automatizma.

Kamate trenutačno ne teku

Naime, u razdoblju od kraja srpnja 2019. do kraja srpnja ove godine Financijska agencija bilježi smanjenje broja blokiranih pravnih osoba za njih ukupno 825. Istodobno, ovo je praćeno smanjenjem ukupnog iznosa duga blokiranih pravnih osoba za oko 1,2 milijarde kuna, od čega na smanjenje duga u dijelu glavnice otpada oko 770 milijuna kuna, dok su ostalo kamate, koje trenutačno ne teku.

Prema Fini, na dan 31. srpnja prošle godine u blokadi su bile 7052 pravne osobe, dok ih je na kraju ovoga srpnja bilo ukupno 6227, s tim da je njihov pretežiti broj smanjen kroz prvih 11 mjeseci, dok smanjenje za njih 219 unutar samo mjesec dana – od kraja ovog lipnja do kraja srpnja, predstavlja najveći pad broja blokiranih pravnih osoba tijekom korona krize.

Kod toga je pravo pitanje što je utjecalo na pad broja blokiranih koji se dogodio sredinom ovog ljeta. Čini se da je najvjerojatnije riječ o posljedicama novog režima u kojem novi dužnici nisu mogli dolaziti u blokadu jer vjerovnici nisu dobivali pravomoćno rješenje o ovrsi od javnog bilježnika, ali je moguće i da je dio njih prije ovrhe postigao dogovor o moratoriju, kao i o odgodi plaćanja, što bi ukupno uzevši značilo da je pad blokada najviše pod utjecajem izostanka novih ovrha i dužnika.

Dva scenarija

Kako se trajanje istog režima glede ovršnog mehanizma nastavlja sve do 18. listopada, očekuje se daljnje smanjenje broja blokiranih pravnih osoba kao i iznosa ukupnog duga koji je na dan 31. srpnja prvi put bio niži od 5 milijardi kuna (glavnica i kamate). S obzirom na očekivanu sve dublju gospodarsku krizu, za ovu jesen se razmatraju moguća nova kretanja, ovisno o tome koji će od dva scenarija biti na djelu. U toj varijanti moguć je porast broja ovrha na Fini pa tako i broja blokiranih pravnih osoba, što bi bio velik preokret u trendovima zbog promjene iz pozitivnih u negativne i to nakon punih sedam godina.

Za takav tijek, međutim, nužna je pretpostavka po kojoj su krizom pogođene tvrtke nastavile poslovati u istom opsegu i pod teretom smanjenih prihoda, a jednakih ili većih rashoda. Međutim, po drugom scenariju postoji mogućnost da će se rast blokada što se tiče broja i iznosa dugova pravnih osoba djelomično izbjeći, uz uvjet ako su pogođene tvrtke u većem broju uspješno prilagodile cijelo poslovanje smanjenju prometa, uključujući i smanjenje broja zaposlenika.

Tko nema velike investicijske troškove, uz smanjenje dijela rashoda osoblja, ne mora nužno biti u gubitku i upadanju u dugove koji dovode do blokade te posljedično do stečaja.