Projekt Pelješki most gradit će Kinezi, a otvara se pitanje hoće li to donijeti velik posao domaćim tvrtkama, između ostalog i brodogradilištima kojima posla manjka, ali da ne budu na gubitku.

Poznavatelji tvrde da će oko toga Kinezi balansirati, pa se procjenjuje da bi oko 50% čelične konstrukcije moglo biti dano hrvatskim tvrtkama, dok 50% bi činio uvoz iz Kine, što je slično modelu koji također Kinezi primjenjuju na gradnji mosta u Norveškoj (40% gradi se u Španjolskoj).  Nove prilike za suradnju, ali i intenziviranje kineskih ulaganja koja se procjenjuju na oko 2 mlrd. eura otvorene su nakon jučerašnje odluke Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave (DKOM).

Komisija je unutar zakonskog roka riješila žalbe austrijskog Strabaga i talijansko-turskog konzorcija Astaldi- Ictas – odbila ih je jer prema riječima predsjednika Državne komisije Gorana Matešića nije utvrđeno da je naručitelj Hrvatske ceste napravio povredu u primjeni prava. Uz to, za Komisiju nema dileme ni da bi se radilo o državnoj potpori Kine.

Tako je potvrđena odluka o odabiru najpovoljnije ponude kineskog konzorcija predvođenog China Road nad Bridge Corporation (CRBC), koja je za 60-ak milijuna eura 'zaronila', ali je bila iznad procijenjene vrijednosti.  Prepreke za potpisivanje ugovora o gradnji s kineskim predstavnicima sad su otklonjene, i fokus se seli na nekoliko pitanja. Uz termin za potpisivanje ugovora važno je i pitanje početka gradnje, a zbog rokova za izvođenje (2 godine) i dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić uvjeren je da se neće otezati.

S Kinezima će se, po njemu, ugovor potpisati kroz otprilike dva tjedna, a s time se slažu i poznavatelji prilika. Ostaje pitanje hoće li Strabag i talijansko-turska poslovna udruga iskoristiti mogućnost podizanja upravne tužbe u roku 30 dana pred Visokim upravnim sudom, koja ne zadržava izvršenje DKOM-ovog osim u slučaju privremene mjere što je Matešić i pojasnio. No, po nekima, s druge strane, još ostaje za vidjeti hoće li biti potencirane reakcije na eventualno pitanje dampinga o kojem se naša Komisija nije očitovala jer to nije u njezinoj nadležnosti, nego postupak utvrđivanja dampinških cijena provodi Europska komisija.

S obzirom na odlučivanje DKOM-a u granicama zakonskih ovlasti, odvjetnik Josip Marohnić specijaliziran za pravo javne nabave koji je detaljno proučio odluku, smatra da nema mjesta da se u slučaju eventualnog upravnog spora odgodi potpis i početak izvršavanja ugovora. Odluka DKOM-a po njemu je potpuno u skladu s očekivanjima, s obzirom na najave žalitelja u medijima.

"Glavno pitanje neuobičajeno niske cijene je ispravno cijenjeno po domaćem propisu, bez izravne primjene direktive. Nije dokazano da se naručitelju moralo učiniti da je cijena neuobičajeno niska da bi potom imao obvezu (pre)ispitivati je. Žalitelji primjenom tereta dokaza nisu uspjeli dokazati suprotno, pogotovo jer su u prilog svojoj tvrdnji predali nalaz vještaka koji donosi zaključke i ocjene, umjesto DKOM-a, što u postupku nije prihvatljivo i koje je time u cijelosti diskreditirano", kaže Marohnić.

Zaključeno je, dodaje, i da je ZP Astaldija osnovano isključena radi nedostataka u jamstvu za ozbiljnost ponude, koje je izdala hrvatska Erste banka, koja nesporno nema kreditni rejting tražen dokumentacijom za nadmetanje.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Uz to kaže i da pri utvrđivanju postojanja, stupnja i učinka navodnog dampinga (antidampinški ispitni postupak) mora biti utvrđeno i postojanje dampinga i štete  – tj. da su obujam uvoza i/ili razine cijena odgovorni za učinak na industriju Eu te dodatno da je taj učinak prisutan u značajnoj mjeri.

"U slučaju da se utvrdi damping, antidampinška pristojba će se odnositi na uvozni proizvod, a ne na predmet ugovora o javnoj nabavi – radove za koje je ugovorena fiksna cijena (u koje je uključena cijena tog proizvoda", pojašnjava naš sugovornik.  

Prema našim izvorima jačaju pritisci građevinskih kompanija da se EU odupre kineskom prodoru, no to je čini se nezaustavljivo jer je Kina veliko tržište i za europske proizvode. Izlaz neki vide i u preuzimanju kompanija koje surađuju s Kinezima. Most je zbog cestovnog povezivanja s jugom Hrvatske strateški nacionalni projekt, a za EU financiranje (85%) novac je rezervirao Bruxelles, gdje ga isto zbog pitanja granica Unije smatraju  prioritetnim.

Odluka DKOM-a, prema našim informacijama, snažno je odjeknula u vrhu CRBC-a, kojem je to prvi infrastrukturni tender na tržištu EU, ali i u kineskom veleposlanstvu. Tako je na naš upit Huiyin Tang, inače na funkciji trećeg sekretara u Veleposlanstvu Kine u RH, istaknuo da je odluka DKOM-a ne samo od velike važnosti za Hrvatsku, već ima značaj prekretnice u procesu kinesko-hrvatske suradnje.

Pokazuje se, prema Tangu, povjerenje u sposobnosti i standarde kineskog poduzeća za gradnju mostova te šalje pozitivan signal dobrodošlice da još više kineskih poduzeća investiraju i pokrenu posao u Hrvatskoj.

"Projekt gradnje Pelješkog mosta je do danas najveći projekt suradnje Kine i Hrvatske. Veleposlanstvo NR Kine u Hrvatskoj će poticati kinesko poduzeće da u projektu gradnje mosta aktivno surađuje s hrvatskim tvrtkama, da u najvećoj mogućoj mjeri koristi lokalne radnike, kao i da dijeli tehnologiju i iskustva izgradnje mosta s hrvatskom stranom, te da u ugovorenom roku visokokvalitetno dovrši gradnju mosta, kako bi ovaj projekt postao primjer suradnje Kine i Hrvatske", stoji na kraju njihovog odgovora. U Kini je ovih dana u prime timeu emitiran i duži prilog o Hrvatskoj na temu otvaranja prema kineskim investicijama.