Zračni prijevoz je jedan od najvećih gubitnika korona krize o čemu svjedoče svakodnevne vijesti o gubicima i državnim “injekcijama” za zrakoplovne kompanije te zračne luke. Najnoviji podaci Eurostata za siječanj pokazuju da vodeće europske zračne luke bilježe pad broja putnika i zrakoplovnih operacija i za više od 80%, a u tim okvirima je i Hrvatska.

U siječnju je najveći pad broja komercijalnih letova u EU imala zračna luka u Münchenu, za čak 25.400 letova, što predstavlja pad od 85%.

Paris CDG je imao 23.500 letova manje što je pad od 63%, a u tim okvirima su i Amsterdam te Frankfurt s 23.100 letova manje i padom od 61%, odnosno 64%. Madrid bilježi pad za 22.900 letova, a Barcelona za 17.700. Slijedi Rim s 16.400 letova manje, Beč s 15.800, Kopenhagen s 14.900 te Düsseldorf s 12.800.

Zagrebačka zračna luka Franjo Tuđman u siječnju je imala 38.036 putnika u odnosu na 203.033 njih u istom mjesecu lani što je pad od 81%. Po pitanju broja zrakoplovnih operacija, Zagreb je imao pad od 55% s obzirom na to da je prošlog mjeseca bilo 1403 komercijalnih letova naspram 3133 u istom mjesecu lani.

Iz Eurostata ističu da su prvi rezultati pandemije Covida-19 zabilježeni u ožujku 2020. kad je broj komercijalnih letova u EU, što uključuje putnički, teretni i poštanski zračni promet, pao za 44% u usporedbi s ožujskom 2019. Najveći pad prometa zabilježen je u travnju 2020. kad se odvijalo svega devet posto prometa iz istog mjeseca godine prije, a u svibnju je to poboljšano za svega jedan posto.

Tijekom ljetnih mjeseci je došlo do djelomičnog oporavka te se u srpnju bilježi pad od 64% u odnosu na isti mjesec 2019., a u kolovozu je pad bio 53% da bi se u rujnu opet popeo na 59”, listopadu na 62% te studenom i prosincu na 68, odnosno 67%.

U tekućoj godini se ne bilježi oporavak jer statistika pokazuje pad prometa na razini EU za 68% u odnosu na siječanj 2020. Tijekom siječnja je u EU bilo 156.867 komercijalnih letova, a najviše otpada na Njemačku, 36.932 te na Francusku, 36.313 letova.

Španjolska je imala 30.157, Italija 19.986, a Nizozemska 16.997 polijetanja i slijetanja u siječnju. Za Hrvatsku Eurostat bilježi 1448 letova, a što znači da je na svim ostalim hrvatskim aerodromima osim Zagreba bilo svega 45 letova.

Na razini EU najmanje letova u siječnju je imala Slovenija, njih 402. Pad ukupnog zračnog prometa za prošlu godinu bilježi i hrvatski Državni zavod za statistiku čiji podaci pokazuju da je lani zračnim putem prevezeno 675.000 putnika, a godinu prije njih 2,27 milijuna što je pad veći od 70%.

Po pitanju carga nije tolika razlika jer je prevezeno lani ukupno 1461 tona tereta naspram 2133 tone u godini prije. Ukupno je lani Hrvatskoj cestovnim, željezničkim, pomorskim i zračnim prijevozom prevezeno 48,7 milijuna putnika, što je u usporedbi s 2019. pad za 42,1%.