Svega nekoliko dana uoči izgledne potvrde da je Hrvatska naposljetku spremna za euro, dodatno je stegnut politički obruč oko Hrvatske narodne banke. Po onoj “gdje ima dima, ima i vatre” pokazale su se točnima višemjesečne “glasine” da bi nakon odlaska iz Vlade Tomislav Ćorić karijeru mogao nastaviti u HNB-u. U srijedu je prijedlog Vlade o imenovanju Ćorića viceguvernerom prošao saborske odbore, a formalno zeleno svjetlo parlamenta, u kojem HDZ s koalicijskim partnerima ima većinu, očekuje se u petak.

U HNB-u, pak, gromoglasna tišina. Guverner Boris Vujčić nije želio komentirati najnovije pojačanje (koje ovaj puta stiže direktno iz Vlade, što je presedan), a slično je bilo i kad je politika zadnjih nekoliko puta kadrovirala mimo želje prvog čovjeka središnje banke.

Uzaludna ‘pobuna’

U kuloarima se, međutim, nije ni skrivalo da su se u HNB-u “rukama i nogama” opirali Ćorićevom imenovanju. Ulozi su, međutim, ovog puta bitno veći, kažu nam poznavatelji. Jedina otvorena viceguvernerska pozicija je ona za glavnog supervizora banaka. Među ostalima iz te plejade tehnički i iskustveno je najzahtjevnija fotelja u kojoj sjedi ključna osoba za nadzor zakonitog poslovanja banaka.

Još važnije je da se iz nje (sada u bliskoj suradnji s ECB-om u Frankfurtu) mogu propisivati milijunske kazne i utjecati na milijarde kuna profita banaka koji se svake godine “okrenu” u Hrvatskoj. Nerijetko je, baš zbog toga, otvorena je pritiske i ‘lobiranja’ zbog čega ju prati nadimak “vruće fotelje”. Iako je praktički najznačajnija, ta pozicija je od pola godine obezglavljena nakon odlaska Martine Drvar u ECB. Nagađalo se da bi tu funkciju ponovno mogao preuzeti bankarski veteran neupitne stručnosti Damir Odak (prethodnik Drvar), bez puno pretjerivanja strah i trepet među bankarima, no vladajući su mu zamjerali što je bliski Vujčićev suradnik. Na pitanja o novom radnom mjestu i preuzima li superviziju banaka Tomislav Ćorić u srijedu nije odgovarao na pozive i poruke.

Nagađanja da se za vjernog Plenkovićevog ministra “čuva mjesto u HNB-u” potvrđena su u srijedu nakon što su saborski Odbori za financije i državni proračun te Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove potvrdili prijedlog o imenovanju za viceguvernera. HDZ-ovi zastupnici očekivano hvalili Ćorića ističući njegovo akademsko obrazovanje.

“Ne mogu se osporiti njegova kvaliteta i kompetencije, znanstveni i stručan rad, zaslužio je da bude viceguverner”, branila je stranačke boje predsjednica Odbora za financije Grozdana Perić (HDZ).

Oporba, s druge strane, misli suprotno. Zvone Brumnić iz Socijaldemokrata rekao je da “kao ministar Ćorić nije napravio gotovo ništa i da je provodio negativnu politiku prema građanima Hrvatske punu rupa i upitnih prosudbi” dodavši da “ako je vodio takvu politiku, pitanje je kakvu će voditi u HNB-u”. Marijana Puljak iz Centra smatra da je “žalosno da HNB služi kao institucija u koju se sklanjaju kadrovi”. S Mostove adrese, očekivano, paljba. Osvrćući se na aktualnu istragu u slučaju Vjetroelektrane (u kojoj je ministrov bliski suradnik Domagoj Validžić USKOK-u rekao da je pogodovanje investitorima radio po nalogu šefa), Mostov Zvonimir Troskot rekao je da “takva duboko inkriminirana osoba ne bi trebala predstavljati Hrvatsku na takvoj poziciji”. “”Takva osoba trebala bi biti u Remetincu, a ne HNB-u, sramota je da će nas predstavljati u Europi”, oštar je bio Troskot.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Kad politika kadrovira

Tako se, nakon godina polaganog stezanja pritiska nad centralnom bankom, a sve pod izgovorom veće transparentnosti i brige za instituciju, politički stisak stegnuo do te mjere da je Savjet HNB-a, ključno tijelo za monetarne politike i posredno stabilnosti bankarskog sektora, većinski popunjen političkim kadrovima. Iako je neosporno da su svi, na papiru, zadovoljili (ili zadovoljavaju) formalne uvjete imenovanja, na tim pozicijama nikad ne bi našli bez stranačkih iskaznica ili političkih poznanstava pa se postavlja pitanje koliko je HNB uopće ostao neovisna institucija?