Na dužnost generalnog direktora Rijeka Gatewaya Peter Corfitsen došao je 1. travnja 2024. Našavši se na čelu tvrtke koja upravlja novim kontejnerskim terminalom na riječkoj Zagrebačkoj obali, u zajedničkom vlasništvu APM Terminalsa, tvrtke kćeri brodarskog diva A. P. Moller – Maersk, koja drži 51 posto vlasničkog udjela, i ENNA Logica, koji drži 49 posto vlasništva, pred danskim upraviteljem, iza kojeg je više od 30 godina karijernog razvoja, našao se izazovan projekt od velikog značaja ne samo za lokalnu zajednicu, nego i za daljnje perspektive razvoja hrvatskoga gospodarstva. U razgovoru za Poslovni vikend otkrio je detalje faza razvoja projekta, svoje viđenje sjevernog Jadrana u vremenu koje dolazi, kao i izazove s kojima su se suočavali u realizaciji…
Već ste više od godinu dana stena čelu Rijeka Gatewaya. Kako vam se čini to razdoblje obilježeno ubrzanim radovima na dovršavanju projekta?
Godina dana za kormilom Rijeka Gatewaya zaista je proletjela. Kad se osvrnem, čini mi se kao da sam jučer stigao u Rijeku, upoznao tim, projekt i zajednicu. No, istovremeno, kad pogledam sve što smo zajedno postigli u tom razdoblju, jasno je koliko je intenzivno i sadržajno bilo, ali i s velikim napretkom. Tijekom tog razdoblja svjedočili smo ubrzanju i povećanom intenzitetu radova na izgradnji terminala, kao i transformaciji cijelog projekta iz gradilišta u uskoro operativno spreman kontejnerski terminal i logistički centar. To je zahtijevalo visoku razinu koordinacije između timova, izvođača, lokalnih vlasti i partnera, a posebno me raduje što smo pritom uspjeli zadržati snažan fokus na sigurnosti, održivosti, odnosima s lokalnom zajednicom i budućoj operativnoj učinkovitosti. Ulaganje u modernu elektrificiranu opremu i digitalne sustave, kao i planirano povezivanje s europskom željezničkom mrežom daje ovom projektu stratešku važnost u regiji. Za mene osobno ovo je bilo razdoblje brzog upoznavanja s lokalnim kontekstom, ali i potvrda koliko snažan potencijal Rijeka ima kao mediteranska luka. S ponosom mogu reći da smo sada na pragu komercijalnog lansiranja terminala, uz jasnu viziju i podršku zajednice. Želim dodatno naglasiti da sve to ne bi bilo moguće bez izvrsnog i talentiranog tima koji je zaista okosnica Rijeka Gatewaya.
U trenutku vašeg imenovanja objavljeno je da je pravi čas za stvaranje potpuno poslovno usmjerene uloge generalnog direktora sa snažnim profilom komercijalnog, operativnog i poslovnog vodstva jer Rijeka Gateway ubrzava izgradnju unutarnje organizacije i ubrzava suradnju s vanjskim tržištima. Jesu li ti interni procesi u međuvremenu dovršeni?
U velikoj mjeri jesu, ako uzmemo u obzir da nas od ostvarivanja cilja dijeli još samo nekoliko mjeseci, i to uz izuzetno zalaganje cijelog tima. Od trenutka mog dolaska glavni cilj bio je transformirati projekt iz gradilišta u organizaciju i infrastrukturu spremnu za pouzdano i održivo svakodnevno poslovanje. U tom smislu izgradnja unutarnje strukture bila je ključna i tu smo formirali operativne, komercijalne i tehničke timove, uveli jasne procese odlučivanja, sustave upravljanja učinkom i, što mi je posebno važno, postavili kulturu suradnje i transparentnosti. Organizacija smo koja brzo raste, veselimo se što smo dosegli broju od oko 200 zaposlenika, kontinuirano smo u procesu zapošljavanja, a očekujemo da ćemo imati oko 300 zaposlenika kada počnemo s punim operativnim radom. Paralelno s tim intenzivirali smo i vanjske aktivnosti – redovito vodimo razgovore s partnerima, klijentima i logističkim operaterima, a radimo i na širenju prepoznatljivosti Rijeka Gatewaya na regionalnoj i međunarodnoj razini, kao važnog dijela globalnoga pomorskog logističkog ekosustava. Dakle, temelji su sada čvrsti, organizacija je operativna, a fokus nam je sve više na komercijalnom rastu i pripremi za prve kontejnerske brodove.
Prema posljednjim najavama, projekt bi trebao krenuti ove jeseni. Što je još ostalo kako bi se dovršio?
Terminal bi trebao biti operativan sredinom rujna, kada očekujemo dolazak prvoga komercijalnog transportnog broda. Trenutačno se nalazimo u završnoj fazi radova, gdje je građevinski dio projekta u velikoj mjeri dovršen, sva ključna oprema i infrastruktura su instalirani, a u tijeku su završna testiranja operativnih procesa kako bismo osigurali da sve bude spremno za prihvat prvih brodova i službeni početak našeg rada. Paralelno s tehničkim pripremama intenzivno radimo na zapošljavanju i obuci zaposlenika koji će činiti temelj budućeg poslovanja. Naime, koliko god najsuvremenija oprema bila impresivna, bez stručnih i predanih ljudi nema pravu vrijednost, tehnologija je samo sredstvo, dok su ljudi ti koji joj daju svrhu i pokreću cijeli sustav. Zaposlenik je bio i ostat će središnji dio ove priče, pri čemu njegujemo kulturu suradnje i zajedništva. Ukratko, nalazimo se na ciljnoj ravnini s jasnim fokusom: dovršiti sve s maksimalnom preciznošću, sigurnošću i profesionalnošću kako bi Rijeka Gateway ove jeseni u potpunosti zaživio i pružao usluge kupcima na najvišoj mogućoj razini. Kada se osvrnemo unatrag, s ponosom možemo reći da je tako zahtjevan i strateški važan projekt realiziran u izuzetno kratkom roku – radovi su započeli u rujnu 2023. godine. Taj izvanredan tempo svjedoči o visokoj razini organizacije, suradnje i predanosti svih uključenih u projekt, uz znatnu podršku nadležnih službi i partnera.
Može li doista Rijeka Gateway postati katalizator za poticanje investicija, jačanje logističke infrastrukture i stvaranje dugoročnih vrijednosti?
Rijeka Gateway ima sve preduvjete da postane katalizator za dugoročni gospodarski razvoj, ne samo Rijeke i Hrvatske, nego i šire regije. Najveća je to investicija u logističkom sektoru u Hrvatskoj, vrijedna 380 milijuna eura. Terminal će stvoriti više od 300 radnih mjesta izravno, dok će neizravna zaposlenost u regiji biti višestruko veća. Prema nedavno objavljenoj ekonomskoj studiji Hrvatske gospodarske komore “Ekonomski učinci Riječke luke”, osnovni scenarij predviđa generiranje oko 2500 novih radnih mjesta i ukupnu vrijednost proizvodnje povezane s radom luke na približno 2,44 milijarde eura u 2040., a Rijeka Gateway identificirana je kao ključan projekt u postizanju tih brojki. Kao dio globalne mreže APM Terminals, terminal će služiti kao glavna ulazna točka za zemlje i tržišta unutrašnjosti. Prvo, njegova pozicija na sjevernom Jadranu daje mu stratešku prednost kao najbrža točka ulaza u srednju i jugoistočnu Europu. Drugo, riječ je o projektu koji integrira suvremenu tehnologiju, održiva rješenja i visok operativni standard, što ga čini privlačnim za globalne logističke operatere i investitore. Snažan i moderno opremljen kontejnerski terminal prirodno privlači dodatne investicije bilo u skladišta, distribucijske centre, IT rješenja ili prateće logističke i prometne usluge. To otvara nova radna mjesta, razvija lokalne dobavne lance i potiče inovacije. No, ono što je možda i najvažnije: Rijeka Gateway mijenja percepciju Rijeke kao luke. Umjesto tranzitne točke, ona postaje funkcionalni logistički hub, usmjeren na dodanu vrijednost, učinkovitost i održivost.
Kako će terminal izgledati i što će donijeti prva faza projekta, a što druga?
U prvoj fazi terminal će imati operativnu obalu od 400 metara dužine i 20 metara dubine, s godišnjim kapacitetom rukovanja od 650 tisuća kontejnerskih TEU-a i mogućnošću prihvata brodova kapaciteta do 18 tisuća TEU-a. Druga faza planira proširenje obale na 680 metara, povećanje godišnjeg kapaciteta rukovanja na 1.055.000 TEU-a i omogućavanje prihvata brodova kapaciteta do 24 tisuće TEU-a. Cijeli projekt zamišljen je kao “greenfield” transformacija u digitalno i ekološki orijentiranu luku, a ujedno se nadovezuje na širi razvoj riječkog prometnog pravca i obnovu željezničke infrastrukture, što je ključan preduvjet za budući rast i razvoj.
Može li Rijeka do 2040. prerasti u istinsko logističko središte regije, privlačeći nove brodarske linije i služeći kao glavni ‘gateway’ za središnju i jugoistočnu Europu?
Rijeka do 2040. zaista može prerasti u istinsko logističko središte regije, ali uz uvjet da se dosljedno provode strateški planovi ulaganja, integracije i modernizacije. Projekt Rijeka Gateway snažan je temelj za to: uz suvremen kontejnerski terminal, elektrificiranu i digitaliziranu infrastrukturu te izravan fokus na održivost, stvara se platforma koja može privući nove brodarske linije i logističke partnere. Rijeka već sada ima povijesnu, geografsku i stratešku prednost, a uz pametno upravljanje, može do 2040. postati nezaobilazan logistički hub u ovom dijelu Europe.
Hoće li u perspektivi sjeverni Jadran kao cjelina postati mnogo važnije odredište za svjetske robne tokove?
Sjeverni Jadran ima jedinstvenu geografsku prednost kao najkraći pristup središnjoj Europi. Luke u ovoj regiji omogućuju kraći pomorski put iz Azije kroz Sueski kanal i bržu kopnenu distribuciju do unutrašnjosti kontinenta. S druge strane, kako Europska unija sve više promiče smanjenje emisija iz distribucije, sjevernojadranske luke uz modernizaciju željeznice i intermodalnu povezanost postaju ekološki i ekonomski isplativija alternativa za uvoz robe. Važno je istaknuti i da projekti poput Rijeka Gatewaya, proširenja koparske luke te ulaganja u lučku i željezničku infrastrukturu u Italiji i Sloveniji transformiraju cijelu regiju iz niza pojedinačnih luka u potencijalno integrirano logističko područje, što sigurno pridonosi pojednostavljenju distribucijskog planiranja. Rijeka Gateway ojačat će konkurentnost cijele regije na globalnom tržištu, tako da je sve izglednije da će sjeverni Jadran u idućim desetljećima postati znatno važnije odredište za svjetske robne tokove.
Jedan od najvažnijih aspekata projekta Rijeka Gateway njegova je usmjerenost na održivost; projekt uvodi mnoge napredne tehnološke standarde kako bi se minimizirao utjecaj na okoliš i lokalnu zajednicu. Što možete izdvojiti iz tog segmenta?
Održivi razvoj za nas u Rijeka Gatewayu temeljni je princip i nešto na što smo posebno ponosni. Projekt je od samog početka osmišljen s jasnom ambicijom da postane jedna od ekološki najodgovornijih luka u regiji. U terminal uvodimo potpuno električne kontejnerske dizalice, što znatno smanjuje emisije CO2 u odnosu na klasične dizalice na fosilna goriva. Sva energija koju koristimo dobavljena je iz obnovljivih izvora energije, čime dodatno smanjujemo ugljični otisak terminala.
Korištenjem naprednih IT sustava za upravljanje prometom i logistikom, smanjujemo zastoje i nepotrebne manipulacije, što znači manju potrošnju energije i efikasnije korištenje resursa. Stalno pratimo naš utjecaj na okolne zajednice i vodimo računa da minimiziramo buku, svjetlosno zagađenje i druge potencijalne negativne utjecaje. Sve te mjere čine Rijeka Gateway ne samo ekonomskim, već i ekološkim pokretačem razvoja, postavljajući nove standarde za buduće infrastrukturne projekte u regiji.
Koja je nova i inovativna tehnologija korištena?
Rijeka Gateway bit će prvi luka na Jadranu s daljinski upravljanim, električnim kontejnerskim dizalicama. Većina opreme će biti elektrificirana i uvelike daljinski upravljana, s operaterima koji će kontrolirati i nadzirati opremu iz centralne sobe putem velikih ekrana i instrumenata. U prvoj fazi razvoja imamo četiri dizalice ship-to-shore (STS), 15 dizalica na gumama (RTG), dvije tračne dizalice (RMG) i 28 terminalskih traktora.
Koji su bili ključni izazovi s kojima se susrelo tijekom ovog značajnog projekta? Kako su prevladani?
Projekti ove veličine podrazumijevaju složene infrastrukturne građevinske radove od izgradnje pristaništa, preko manipulativnih površina do uvođenja najsuvremenije opreme. To je zahtijevalo preciznu koordinaciju između izvođača, dobavljača i nadzornih tijela. Da bismo sve odradili u rokovima uveli smo strogi sustav upravljanja projektom s jasnim ciljevima, redovitim izvještavanjem i brzim reakcijama na eventualne nepredviđene situacije. Kako radovi na velikom lučkom projektu nužno utječu na okoliš i svakodnevicu lokalnih stanovnika održavali smo kontinuirani dijalog s lokalnim vlastima i zajednicama, implementirali mjere za smanjenje buke i svjetlosnog onečišćenja te osigurali transparentnost kroz redovne javne informacije.
Svi ti izazovi naučili su nas važnosti fleksibilnosti, timskog rada i jasne vizije te su nam danas omogućili da Rijeka Gateway stoji kao snažan i stabilan oslonac za budući razvoj regije. Također bih želio zahvaliti Vladi Hrvatske i svim uključenim institucijama na njihovu razumijevanju i vrlo profesionalnom pristupu u dobivanju svih potrebnih dozvola bez kojih ovaj projekt ne bi bio moguć.
Najavljena je primjena nekoliko mjera kako bi se razina buke održala ispod zakonski dopuštenih granica. O čemu je konkretno riječ?
Već sam istaknuo koliko nam je važna suradnja s lokalnom zajednicom te koliko nam je stalo do toga da budemo odgovoran i obziran susjed. U tom duhu uvodimo niz mjera kako bismo razinu buke održali ispod zakonski dopuštenih granica i dodatno smanjili utjecaj na okoliš. Sve dizalice na terminalu opremljene su tzv. soft-landing tehnologijom, koja znatno smanjuje buku pri slaganju kontejnera.
Uz to, tradicionalni zvučni signali zamjenjuju se novim tipovima s tzv. bijelom bukom – manje ometajućim signalima koji su prihvatljiviji i ne raspršuju se u okolinu. Ključna mjera je i planirano uvođenje sustava za opskrbu brodova električnom energijom s obale, čime će se smanjiti potreba za radom njihovih motora tijekom boravka u luci. Riječ je o projektu Lučke uprave Rijeka koji bi trebao zaživjeti tijekom iduće godine.
Koji su planovi razvoja terminala Rijeka Gateway?
Fokusirani smo na uspješno dovršavanje prve faze i početak operacija u idućim mjesecima. Druga faza, s dodatnom investicijom od 180 milijuna eura u sljedećem desetljeću, proširit će naše kapacitete. Budući planovi razvoja terminala Rijeka Gateway usmjereni su na nastavak širenja kapaciteta terminala, tehnološku modernizaciju i jačanje uloge Rijeke kao ključnog logističkog čvorišta regije uz preduvjet širenja nizinske pruge. Nakon završetka prve faze s kapacitetom od oko 650 tisuća kontejnerskih TEU-a, planiramo drugu fazu koja će povećati godišnji kapacitet terminala na približno milijun TEU-a. To uključuje dodatnu obalu, nove dizalice i proširenje manipulativnih površina. Nastavit ćemo s implementacijom i optimizacijom naprednih IT sustava za upravljanje operacijama, uključujući automatizirane procese praćenja, planiranja i optimizacije rada terminala, što će povećati efikasnost i smanjiti operativne troškove.
Planiramo intenzivirati suradnju s brodarskim kompanijama, logističkim operatorima i lokalnim zajednicama, kao i uključivanje u europske i globalne mreže za razmjenu znanja i najbolje prakse. Svi ti planovi čine osnovu dugoročne strategije kojom Rijeka Gateway postaje ne samo luka, već i inovativni logistički hub koji će podržavati gospodarski rast i održivi razvoj cijele regije.
Posljednjih mjeseci dosta se govori o nizinskoj pruzi – pa i ministar Butković najavio je kako će se ubrzati procesi oko izgradnje tog velikog projekta. Kolika je važnost jedne takve pruge i možemo li reći da će se tek njezinom izgradnjom ispuniti puni potencijali Rijeka Gatewaya?
Nizinska pruga ključna je za puni razvoj Luke Rijeka, bez nje puni potencijal luke i logistike ne bi bio moguć. Ta pruga omogućit će lakše povezivanje sa srednjom Europom i otključati puni potencijal Rijeka Gatewaya kao glavnog logističkog čvorišta regije. Izgradnja nizinske pruge svakako je jedan od preduvjeta za maksimalno iskorištavanje kapaciteta i strateškog položaja Rijeka Gatewaya. Bez nje bi luka i terminal bili ograničeni u kapacitetu u pogledu željezničke povezanosti i efikasnosti distribucije tereta prema unutrašnjosti, što bi usporilo njezin razvoj i konkurentnost. Međutim, riječ je o kompleksnom ekosustavu gdje su važni i drugi čimbenici: nastavak ulaganja u luku, razvoj digitalnih sustava, partnerske mreže te, naravno, kontinuirana podrška lokalne i državne politike. Stoga je nizinska pruga ključan, ali ne i jedini segment uspjeha.
