Europski parlament predložio je popis institucionalnih reformi za koje smatra da ih je potrebno provesti prije svakog budućeg širenja Europske unije, no članovi europarlamenta podijeljeni su u tome treba li Hrvatska postati dijelom EU i bez tih promjena. Članovi parlamentarnog odbora za pitanja ustava u ponedjeljak su poduprli izvješće finskog europarlamentarca Alexandera Stubba koji smatra kako je ključno provesti neke interne reforme prije novih širenja Unije.

Odgovornost Unije
U njegovom se izvješću naglašava kako “integracijski kapaciteti” ne bi trebali biti uvjet za zemlje kandidate, među kojima je i Hrvatska, već više odgovornost za samu Uniju da se konsolidira. Također se kaže da Unija treba nastaviti s reformama kako bi se izbjegla kašnjenja u primitku zemalja koje ispunjavaju uvjete za članstvo. Prijedlozi europarlamentaraca u skladu su s gledištima predsjednika EK Josea Manuela Barrosa da ustavni sporazum treba postići do konca 2008., te da do njega treba doći prije novih širenja.Euobserver, opisujući Hrvatsku kao najnapredniju zemlju-kandidata, također prenosi zabrinutost službenog Zagreba da će postati talac kašnjenja u rješavanju institucionalnih pitanja, odnosno da neće uspjeti postati članicom Unije u godini koju si je zacrtao, 2009. Također se citiraju i hrvatski prijedlozi da se uvedu amandmani na postojeći sporazum iz Nice, koji broj članica bloka ograničava na 27 članica, umjesto da se čeka rješavanje pitanja ustava. Nica ostaje na snazi sve dok se ne riješi pitanje Ustava, koji je na ledu nakon što su ga prošle godine odbacili glasači u dvije ključne zemlje članice, Francuskoj i Nizozemskoj. Među ostalim, ustav je trebao riješiti i pitanje budućih širenja EU-a. Europa se sada nalazi u fazi “preispitivanja”, odnosno razmatranja što treba učiniti po tome pitanju. Više uglednih europskih političara već je reklo kako bi taj problem mogao biti riješen na način da se usvoji dokument koji bi sadržavao glavna rješenja odbačenog ustava i koji ne bi zahtijevao odobrenje na refrendumima. Poljska članica Komisije Danuta Hubner smatra kako bi amandmani na Nicu mogli biti način da se omogući ulazak Hrvatske, a poljski zastupnik u Europskom parlamentu Bronislav Geremek upozorava kako se “mora naći tehničko rješenje za Hrvatsku ako se institucionalne reforme u Uniji ne provedu do trenutka kada će Hrvatska biti spremna”.

Doprinos parlamenta
Njemački član parlamenta Elmar Brok smatra da će se zastoj što se tiče ustava ipak riješiti dok Hrvatska bude spremna za članstvo. “Trebamo novi ustav, i to ne samo neke njegove dijelove već sve institucionalne reforme koje su sadržane, i to se mora riješiti prije ulaska svake buduće članice, čak i Hrvatske”, kazao je Brok. Njegov britanski kolega Richard Corbett, koji se suzdržao od glasovanja o Stubbovim prijedlozima, rekao je da se doprinos parlamenta u rješavanju pitanja ustava sveo na “dugu listu lijepih stvari koje nedostaju jer nema ustava”. Upozorio je kako bi takav pristup mogao biti štetan za Hrvatsku. Parlament bi o tim prijedlozima trebao glasati na svojoj plenarnoj sjednici sljedećeg mjeseca prije sastanka vođa EU na sastanku u Bruxellesu 14. i 15. prosinca.

I. Medić/Euobserver

Drobnjak: U pregovore s Europskom unijom uključiti cijelo društvo
U pregovore s EU trebaju se, osim Vlade, uključiti sve ostale strukture društva kako bi u njima sudjelovala cijela Hrvatska, kazao je jučer u Bruxellesu glavni hrvatski pregovarač s EU Vladimir Drobnjak. Govoreći na Konferenciji o konkurenciji obrtništvu, malom i srednjem poduzetništvu, Drobnjak je istaknuo kako je ovaj skup “još jedan u nizu pokazatelja da je Hrvatska na pravom putu i da je EU naše opredjeljenje”. Hrvatska također mora poznavati pravila igre kako bi mogla shvatiti pravo značenje i duh EU, a da bi se to ostvarilo potrebna je prisutnost u Bruxellesu. Konferencija se održala u organizaciji Hrvatske obrtničke komore (HOK) i Europske udruge za obrt, malo i srednje poduzetništvo. Glavni pregovarač istaknuo je da su obrtnici te mali i srednji poduzetnici temelj hrvatskog gospodarstva i da upravo oni imaju najveći potencijal za zapošljavanje i razvoj. Održavanje ovakvih konferencija Droba zajedničko europsko tržište. Na skupu se, među ostalim, raspravljalo i o prednostima jedinstvenog europskog tržišta za male i srednje poduzetnike, ulogama europskih programa za razvoj te o radu hrvatskih gospodarskih predstavništava u Bruxellesu.

(I. M.)