Cjenovni pandemijski bumerang pomrsio račune potentnoj branši: ‘Nikad nije bilo ovako’

Autor: Suzana Varošanec , 11. listopad 2021. u 22:00
Foto: PATRIK MACEK/PIXSELL

Na Top 505 ljestvicu uvrstilo se 15-ak građevinara s ukupnom realizacijom od oko 8,2 milijarde kuna, od čega oko 40% čine prihodi perjanica ovog sektora.

Građevinski sektor u godini velikih izazova zbog izbijanja pandemije, drugoj globalnoj krizi u ovom stoljeću, pokazao je sposobnost za prilagodbe u radnim procesima u svim područjima koja su se našla na udaru. Visinom ostvarenih prošlogodišnjih prihoda, na ljestvicu ‘505 najvećih’ za 2020.

Dun & Bradstreet Hrvatske uvrstilo se 15-ak građevinara. Njihova realizacija iznosi oko 8,2 milijarde kuna (cca 13% ukupnih prihoda cijelog sektora u 2020.), od čega oko 40% čine prihodi već dokazanih perjanica hrvatskog gospodarstva iz ovog sektora – to su Dalekovod, Kamgrad I Strabag. Njihovi su prihodi pojedinačno gledajući premašili milijardu kuna.

Glavobolje za menadžment

Svoje ciglice sektor uspješno zida tijekom nekoliko zadnjih godina. Sada je nositelj prestižne titule jer je jedan od malobrojnih ostvario rast u otežanim uvjetima prošlogodišnjeg poslovanja, ujedno generator je rasta ukupnih prihoda hrvatskog gospodarstva. Ukupni prihodi građevinskih tvrtki lani su povećani blizu 5%. Iznosili su gotovo 62 milijarde kuna što je udjel od 8,3% u ukupnim prihodima svih poduzetnika.

Oko 26.500 registriranih građevinskih tvrtki u 2020. predstavljalo je čak 1/5 hrvatskih poduzetnika u privatnom vlasništvu. Graditeljstvo i u krizi raste, a potencijal za daljni rast je velik, kao i za mogući indirektni utjecaj na BDP u kojem sudjeluje s oko 12%. U pripremi je velik broj projekata, građevinari svojim aktivnostima vezuju niz proizvodnih grana i najveći su poslovni partneri industrijama građevinskog materijala i cementa, metala i drvne industrije.

No od ove godine sve to je na ozbiljnoj kušnji. Dogodio se pandemijski ‘bumerang’ u vidu globalnog trenda porasta cijena mnogih proizvoda potrebnih za izvođenje radova te manjkova koji su odraz poremećaja u dobavnim lancima, i po prvi put, doslovno kao nikad ranije, ugroženo je poslovanje na osnovu kalkulacija koje postaju nemoguća misija, s rizikom probijanja rokova za uredno izvršenje posla, na što izvođači ne mogu utjecati, niti je to dio izvođačeve odgovornosti.

Ponovno promijenjene okolnosti na tržištu – nova ‘glavobolja’ za menadžment, zrcale se u spektru usijanih pitanja, te građevinari apeliraju na hitna rješenja, kroz suradnju HUP-a I HGK-a s Vladom. Do odgovora na rastuće pritiske dvojbeno je kako donositi odluke: kako ublažiti udar na likvidnost, profitne marže i ukupnu ekonomičnost te završiti ugovorene projekte, odnosno kako licitirati na novim tenderima. Utoliko, u drugoj godini pandemije sve se dodatno komplicira za stabilnost poslovanja, ugroženi su projekti  ali i opstojenost djela tvrtki.

Čagalj

HGK intenzivno radi na tome da ne dođe do zaustavljanja projekata. U komunikaciji smo s Vladom, situacija može i mora regulirati kroz Zakon o obveznim odnosima i Zakon o javnoj nabavi. Treba izmijeniti nepromjenjivost cijena, jer se inače nitko neće javljati na natječaje. Bolje je egulirati cijenu određenih stvari nego izgubiti izvođača. Država se ne mora uplitati u javna nadmetanja, ali ima mehanizme kojima može pomoći.

Prema prošlogodišnjem prihodu najveća domaća građevinska tvrtka, ukupno 63., je Dalekovod, veliki izvoznik i tvrtka u procesu dokapitalizacije. Društvo je zaprimilo upisnice ulagatelja u iznosu koji prelazi najviši predviđeni iznos dokapitalizacije te je na temelju iskazanog interesa omogućen upis 41 milijuna novih dionica i očekivana realizacija dokapitalizacije u ukupnom iznosu od 410 milijuna kuna.

Uspjehom ovog modela, 10 godina prije propisanog roka Dalekovod bi uspješno okončao predstečajnu nagodbu, osigurao opstojnost poslovanja i radnih mjesta te tržišnu poziciju kao jednog od najvećih izvoznika u RH. Kamgrad je na drugoj poziciji, 64. u ukupnom poretku, sa 1,08 milijardi kuna prihoda, što je blagi pad (-2,3%) u odnosu na 2019.

Trećeplasirani građevinar, a ukupno 70. u hrvatskom gospodarstvu Strabag prihodovao je 1,01 milijardu kuna, uz rast od 40,3%. S ukupnim konsolidiranim prihodima od 1,3 mlrd kuna i 1300 zaposlenika Grupa Strabag je i lani ostala najveća građevinska grupacija u Hrvatskoj.

Sve djelatnosti cestovne i pomorske infrastrukture i visokogradnje ostvarile su dobre rezultate, i unatoč poteškoćama u doba pandemije brojni projekti su uspješno završeni, među kojima radovi na novoj cesti od dubrovačkog mosta do Osojnika, obilaznici Ložišća na otoku Braču, sanaciji kolnika autoceste između Slavonskog Broda i Županje, zatim na završetku LNG terminala na Krku, multifunkcionalnom Centru kompetencija SEECEL na zagrebačkoj Kajzerici te logističkom centru GLS u Donjem Stupniku kod Zagreba. U Donjoj Lomnici kod Zagreba otvorena je nova moderna asfaltna baza, 9. stacionarna baza grupe Strabag u Hrvatskoj.

Najuspješniji u branši Dalekovod, u 2020. ostvario je ciljeve/HRVOJE JELAVIĆ/PIXSELL

Poredak na ljestvici

GP Krk, s 10-ak posto većim prihodima, u iznosu od 753,4 milijuna kn, četvrti je građevinar i na ljestvici 110. Križevački Radnik, s rastom ukupnih prihoda od 40% ostvario je 730 milijuna kuna peti je građevinar te 116. u ukupnom poretku. GIP Pionir, Swietelsky, Osijek – Koteks, Pomgrad – Inženjering, Ing – Grad, Zagorje – Tehnobeton i Lavčević, u sredini su ljestvice, odnosno od 129. do 329. Pozicije. Ovu skupinu predvodi zagrebačka tvrtka specijalizirana za investiranje i izgradnju stanova GIP Pionir, izvođač radova na sljemenskoj žičari, sa 656 milijuna kuna ukupnog prihoda, dakle 6. građevinar u 2020. Bilježe visoke stope rasta ukupnih prihoda: 36% Swietelsky, 34% Pomgrad, 40% Osijek – Koteks te oko 130% Zagorje – Tehnobeton.

Dvoznamenkaste stope rasta

Zbog komplikacija u poslovanju iza građevinara je teška godina, u znaku uvođenja mjera za sprečavanje širenja pandemije, posljedica potresa u Zagrebu i na Banovini, i uz značajan pritisak na javne financije, I zbog smanjenja prihoda uslijed pada ukupne ekonomske aktivnosti, i zbog povećanja troškova proračuna radi otklanjanja posljedica širenja pandemije, očuvanja radnih mjesta i posljedica potresa.

Dvoznamenkaste stope rasta ‘kruna’ su djelovanja menadžera na dva područja, kako da se poslovanje sačuva te pod kontrolu stave pandemijski utjecaji na izvršenje i dinamiku poslovnih aktivnosti, a da osiguraju zdravlje i zaštitu zaposlenika i njihovih obitelji. Pandemija je snažno utjecala i na aktivnosti investitora kao i na tendersku dinamiku.

Uz neizvjesnosti kod investitora u prvom redu iz privatnog sektora, te uz povećane troškove na aktivnim projektima vezane uz karantenu, transport, logistiku, cijene materijala i dobavne procese, usprkos svim izazovima, tržišna aktivnost i dinamika rada naročito je u građevinskom sektoru lani bila značajna, pa menadžment ovih kompanija koji je sve to savladao ima rezultate koji su vidljivi.

62

milijarde kuna iznosio je ukupan prihod građevinskih tvrtki , što je bio rast od oko 5% o odnosu na 2019. Branša u nacionalnom BDP-u sudjeluje s oko 12 posto

Dalekovod je s velikom pažnjom pratio razvoj situacije i utjecaj pandemije na financijski položaj Grupe, te se aktivno pristupilo upravljanju novonastalim okolnostima s ciljem minimiziranja utjecaja na poslovni i financijski položaj Grupe.

Na tržištima Norveške i Švedske gdje ostvaruju najznačajniju aktivnost, uvedene su značajno restriktivnije mjere suzbijanja pandemije, s fokusom na zabranu ili otežani ulazak stranih državljana. No, Sektor Energetike (izgradnja Dalekovoda i Trafostanica) lani je zabilježio rast prihoda od kojih je najveći dio (89%) ostvaren na inozemnom tržištu. Tijekom godine izvršen je značajan broj pretkvalifikacija za operatere prijenosnog sustava. U Njemačkoj je završen postupak pretkvalifikacije odjela dalekovoda za glavne operatere prijenosnog sustava kao što su 50 Hertz, Tennet, a još su u tijeku pretkvalifikacije za operatere prijenosnog sustava Amprion i TransnetBW.

Najveći broj Dalekovodovih projekata sektora infrastrukture na domaćem tržištu u poslovima je s ključnim investitorima u infrastrukturu – HŽ Infrastrukturom, HAC-om i Gradom Zagrebom. Proizvodni segment je lani obilježen razdvajanjem društva Proizvodnja MK i OSO d.o.o. na dva društva, Proizvodnja MK d.o.o. i Proizvodnja OSO d.o.o., čime je omogućena efikasnija implementacija zasebnih strategija razvoja s ciljem povećanja efikasnosti poslovanja.

Poslovni rezultat oba društva 2020. potvrda je strategije i procesa restrukturiranja provedenih tijekom te i prethodne godine. Segment projektiranja, bio je pod snažnim utjecajem pandemije, posebno u kontekstu odgode tendera.

Dalekovod je u 2020., unatoč svim izazovima, ostvario svoje planske ciljeve, i u razdoblju koje slijedi, strateški fokus Uprave kojoj je na čelu Tomislav Rosandić, uz provođenje financijskog i operativnog restrukturiranja, bit će na razvoju poslovanja na domaćem tržištu i inozemnom tržištu. Dalekovod Grupa očekuje da će prethodno navedene aktivnosti omogućiti daljnji rast prihoda i profitabilnosti u srednjoročnom razdoblju koje slijedi.

Rizici ozbiljno prijete

Za Kamgrad, tvrtku u vlasništvu Dragutina Kamenskog, prošla godina bila je uspješnija od 2019., no nešto ispod plana koji je bio postavljen prije pandemije. Isti su kasnije, zbog lepeza problema koji su došli s pandemijom, revidirali, i s obzirom na okolnosti u kojima su radili, ipak je natprosječan. U punom je jeku njihovo gradilište turističkog resorta s hotelom, 55 vila i 3 stambene zgrade u Savudriji, u završnim radovima su gradilište bolnice u Rijeci te hotela Brioni u Puli.

Dva distributivna centra rade u Velikoj Gorici i po jedan u Velikom Trgovišću i Rijeci te nekoliko projekata za Spar. Prisutni su na dvije aglomeracije, jednom velikom stambenom projektu u Rijeci, i uz niz drugih projekata upravo su predali veliki trgovački centar u zapadnom dijelu grada. Uz pandemiju koja postaje svakidašnjica u Kamgradu pokušavaju predvidjeti sve probleme i na vrijeme ih rješavati, nikako ih negirati. Za ugovore potpisivane nakon trećeg kvartala 2020. pokušali su uključiti i rizike koji mogu nastati zbog problema s COVID-19, no oni koji su ranije potpisani naprosto ne uvažavaju takvu vrstu rizika.

Usporedba poslovne klime u prošloj i ovoj godini prema Strabagu ukazuje na drastično pogoršane uvjete. Dok je 2020. poslovna klima ostala pozitivna – s obzirom na ugovorene poslove prije pandemije, neizvjesnost se pojavila u ugovaranju budućih projekata, osobito u segmentu klijenata iz turističkih djelatnosti u kojem je došlo i do potpunog zastoja. Iako je pandemija započela 2020., znatniji negativni utjecaji su iste godine, tvrde, uspješno ograničeni, a ponajviše u prilagodbi u radnim procesima.

Međutim, od početka 2021. suočeni su, ističu, s naknadnim udarima pandemije. Posebno se to odnosi na globalne poremećaje u proizvodnji građevinskih materijala i proizvoda, što je dovelo do astronomsko visokih stopa rasta cijena istih, porasta cijena goriva ali i pritiska na povećanje cijene rada.

„Ovakvi potresi na tržištu do sada nisu prepoznati od strane naručitelja te je ukupan utjecaj nastalih troškova dosad pao na teret izvođača radova. Ne dođe li do promjene odnosa prema pravednijoj podjeli troškova nastalih pandemijom bojimo se da bi uskoro moglo doći do značajnih poremećaja, koji bi mogli rezultirati usporenjem realizacije projekata, otkazivanjem ugovora pa čak i propadanjem dijela tvrtki“, navode iz Uprave Strabaga dodajući da od državnih tijela očekuju prepoznavanje osjetljivosti situacije te u tom smislu prilagodbu zakonodavnog okvira, posebno uređenje Zakona o obveznim odnosima, uspostavu stalne statističke obrade cijena građevinskih proizvoda, odnosno definiranje indeksa cijena proizvoda kojim bi se osigurala balansirana, pravična podjela troškova prouzročenih poremećajima tržišta.  Napominju da je sve to potrebno u cilju osiguranja stabilnosti poslovanja građevinskog sektora, ali i apsorpcije EU sredstava-

Iz mnoštva trendova uzrokovanih pandemijom koji se isto tako brzo i mijenjaju, iz Osijek Koteksa također izdvajaju rast cijene sirovina, ali i uopće pravovremenu dostupnost istih, jer trenutno ovo za njih ima iznimno veliki i negativan utjecaj na poslovanje.

Objašnjenje njihove Uprave je sljedeće: “Cijene koje imamo u višegodišnjim ugovorima ne možemo mijenjati, ali sirovine moramo uzimati po postojećoj znatno višoj tržišnoj cijeni, što nam stvara gubitke. Na novim natječajima nudimo na temelju trenutnih cijena sirovina, ali vrlo je nesigurna situacija hoće li te cijene ostati i u narednih nekoliko mjeseci, a posebno na duži period što stvara veliki rizik poslovanja.”

Menadžment Kamgrada tvrdi da se aktualni trend rasta cijena ne može obuhvatiti nijednom kalkulacijom. Dodatno, stanje na tržištu dobavljivosti materijala je toliko neizvjesno da se teško mogu garantirati i rokovi, te unatoč činjenici da su preko 40 godina na ovom tržištu, tvrde, u ovako neizvjesnim uvjetima još nisu radili. Tako Kamenski ističe da su “uredno ispunjenje ugovorenih obaveza u smislu isporučene kvalitete i poštivanja rokova trajni zahtjev investitora, te čine fokus na svakom projektu, međutim, problemi koji se u ovoj godini javljaju s dvoznamenkastim kontinuiranim porastom cijena ključnih materijala predstavljaju problem koji ćemo sami teško moći riješiti”.

“Očekujemo da se u predmetnu problematiku uključe i HGK i HUP i ministarstva kako bismo s konstruktivnim prijedlozima uspjeli naći način održavanja na snazi postojećih ugovora bez da izvođači izvuku najdeblji kraj”, iznosi Kamenski.

Mirjana Čagalj, potpredsjednica HGK-a za graditeljstvo/SANDRA ŠIMUNOVIĆ/PIXSELL

Lančana reakcija

Građevinskom sektoru je velika prijetnja naglo i veliko povećanje cijena građevinskih proizvoda koje ima velikog utjecaja na poslovanje građevinara i mnogi građevinski, ali i trgovački poslovni subjekti zbog takvog poskupljenja ne mogu ispoštivati uvjete iz ranije sklopljenih ugovora, upozorava potpredsjednica HGK-a za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.

“Proizvođači su suočeni s ozbiljnim problemima u nabavi sirovina za proizvodnju s jedne strane te s dramatičnim porastom troškova s druge strane, pa proglašavaju događaj više sile temeljem kojeg uvjeti iz ugovora više ne vrijede. Ovakva situacija dovodi do obustave pojedinih isporuka ugovorenih proizvoda, što će posljedično prouzročiti kašnjenje završetka radova.

Ova će povećanja cijena građevinskog materijala utjecati i ugrožavati profitabilnost projekata, dovesti do rasta cijena nekretnina te do zastoja na gradilištima kao i do zaustavljanja radova”, navodi Čagalj pojašnjavajući da od faze projektiranja, preko faze raspisivanja i provođenja natječaja za izvedbu do faze realizacije dolazi do drastičnih promjena cijena građevinskih proizvoda koje nije moguće predvidjeti.

U Hrvatskoj sve nabave javnog sektora provode se prema Zakonu o javnoj nabavi, a odabrani izvođač potpisuje ugovor kojim jamči nepromjenjive jedinične cijene za čitavo vrijeme trajanja ugovora. Do sad su izvođači mogli u jedinične cijene uračunati rizik manjeg povećanja cijena materijala, no trenutna situacija se nije mogla predvidjeti, kao što se ne može predvidjeti niti budućnost kretanja cijena.

Izvođači danas po njoj imaju velike probleme i kod projekata koji su u fazi izvođenja i kod onih za koje tek trebaju potpisati ugovor, ili onih za koje daju ponude. To znači da su suočeni s ozbiljnim neusklađenostima ulaznih cijena materijala na temelju kojih se formiraju obvezujući iznosi njihovih ponuda s tržišnim cijenama u vrijeme kada dolazi do realizacije nuđenih radova.

“HGK intenzivno radi na tome da ne dođe do zaustavljanja projekata. U komunikaciji smo s Vladom i cijela se situacija može i mora regulirati kroz Zakon o obveznim odnosima i Zakon o javnoj nabavi. Treba izmijeniti nepromjenjivost cijena, jer se inače nitko neće javljati na natječaje. Svi bi trebali biti svjesni da je bolje regulirati cijenu određenih stvari nego izgubiti izvođača.

Država se ne mora izravno uplitati u javna nadmetanja, ali ima mehanizme kojima može pomoći. Evo, HGK je u suradnji s HUP-om izradila nove, moderne Uzance o građenju, koje između ostalog reguliraju i upravo ovakve situacije i koje čekaju suglasnost Ministarstva graditeljstva”, kaže Čagalj dodajući da je Italija donijela uredbu da će se svim izvođačima platiti razlika u cijeni, bez obzira jesu li ugovorili nepromjenjivu cijenu, dok je njemački je ministar gospodarstva, kao i neke druge europske zemlje, probleme djelomično riješio tako da su donijeli naputak da poduzeća, ako zbog nabave materijala zakasne s rokovima, neće biti penalizirani.

Europski novac

Kod pozitivnog razvoja i naših rješenja za ove probleme, očekivanja od doprinosa javnog sektora, rasti će. Ekonomske aktivnosti primarno kroz realizaciju investicija imaju dodatnu potporu u raspoloživim milijardama eura iz fondova EU (Fond za stabilnost, NPOO i ostali fondovi), što bi značilo da novih poslova na infrastrukturnim objektima i obnovi neće manjkati.

Štoviše, uz investicije u projekte izgradnje privatnih ulagača, na hrvatskom tržištu posla ima i više nego što hrvatske tvrtke mogu odraditi, smatra Čagalj, ističući da se može očekivati i snažniji ulazak stranih tvrtki na naše tržište, pogotovo kad se intenziviraju radovi na obnovi od potresa. Puno je projekata u pripremi, potvrđuju građevinari, kako privatnih investitora, tako i javnog sektora koji planira sredstva od EU, no istodobno prisutna je bojazan da se sredstva predviđena za infrastrukturne projekte, obnovu i slično neće iskoristiti. To znači da se projekti ne pripreme do faze da se mogu sredstva povlačiti.

Pritiske stvara i vrlo velika konkurencija. Potvrđuje se da uspješno korištenje poluga za rast nije jedina bitna stvar, nego je važno i kako konkurencija raste, s tim da problem nije ona zdrava koja je u pravilu dobra za svako tržište. Član Uprave Osijek – Koteksa Marko Tadić ističe da je najveći problem nelojalna konkurencija, koja je rezultat mnogobrojnih situacija, a najviše toga što se ne zahtijeva dokaz sposobnosti, opremljenosti i resursa za izvođenje konkretnog posla, odnosno fokus se stavlja samo na cijenu. I ukidanje licenci, kaže, doprinijelo je tom problemu, o čemu HUP već godinama intenzivno obavještava sve sudionike tržišta.

“Nepostojanjem ove regulacije i zahtjeva za dokazom resursa događa se, primjerice, da se tvrtka bez zaposlenih ili malo zaposlenih može javiti na velike natječaje i da ima jednak tretman kao i tvrtke koje imaju sve resurse, ljudstvo, iskustvo, opremljenost za izvesti takav posao”, kaže Tadić apostrofirajući I nepoštivanja granskog kolektivnog ugovora i prava radnika te problematiku izvođenja znatno lošije kvalitete od tražene u natječajima, te oslanjanje na upitne reference tvrtke iz zemalja trećeg svijeta.

Ono što je zdravo je suradnja, smatra Čagalj pojašnjavajući da je tvrtkama posebno interesantna suradnja stranaca kao podizvođača, jer se već pomalo ispraznio tradicionalni bazen radnika za hrvatske tvrtke – Bosna i Hercegovina i Srbija. Slovenske, mađarske i izvođačke tvrtke iz drugih zemalja EU bez većih prepreka mogu raditi u Hrvatskoj, ali se to ne događa u nekoj značajnijoj mjeri, što je vjerojatno rezultat nižih cijena na našem tržištu. S druge strane, od velikih i jakih tvrtki u sektoru prije 2008., nakon recesije ostala je samo nekolicina onih koji sami mogu izvesti velike poslove.

Takvih velikih tvrtki je petnaestak, srednjih 140, a malih tvrtki je preko 15 tisuća. Kako bi mogli konkurirati za velike poslove i kako bi se ti poslovi mogli uredno odraditi, tvrtke se povezuju u zajednice ponuditelja – modus operandi kojim se lakše nose sa svim zahtjevima koji se pred njih stavljaju. Jedan od njih su radnici. Hrvatska građevinska operativa trenutno raspolaže s preko 100.000 radnika, no procjena je da će potražnja za radnicima rasti, pogotovo ako se uzme u obzir obnova Zagreba i okolice kao i Banovine od potresa, koja bi uskoro trebala početi u većem opsegu. Ljudski resursi za građevinare predstavljaju jedan od najbitnijih preduvjeta za izvršenje ugovora.

Uvezene radne snage na tržištu ima, no potreban je dodatan napor i vrijeme kako bi je što kvalitetnije uključili u kompaniju i stvorili preduvjete da prihvate kodeks korporativnih normi koje je kompanija gradila godinama.

Interese mladih za građevinska zanimanja je teško povećati jer, kako god bilo, to su radno intenzivna zanimanja. U tim se okvirima rade nove strategije, pa Kamgradova ima za cilj tehnologijom i automatizacijom nekih procesa ljudski rad zamijeniti strojevima. I to ne zato što će im trebati manje ljudi, kažu, nego zato da postojećim zaposlenicima bude lakše.

Problematika radne snage

Izazov nedostatka radne snage u području graditeljstva traje već godinama, a Hrvatska gospodarska komora predlaže dvije osnovne vrste mjera – kratkoročne i dugoročne. Kratkoročne mjere su uvoz stranih radnika, a dugoročne su prilagođavanje obrazovnog sustava potrebama tržišta rada. Trenutno je na snazi bezkvotni sustav uvoza stranih radnika, no velike se nade polažu u sustav dualnog obrazovanja kao pozitivno rješenje. Plaće su u prosjeku lani porasle za 3%.

No, očekivanja su da će se u narednom razdoblju nedostatak radnika dijelom kompenzirati dodatnim povećanjem cijena rada što će prema Čagalj možda privući i nove ljude, ali i stvoriti uvjete za povratak naših radnika koji su otišli na zapad u potrazi za poslom i boljim uvjetima života, i kako će obnova trajati duži niz godina, očekujemo, kaže,  da će se vratiti jedan broj ljudi!

Komentirajte prvi

New Report

Close