EN DE

Čišćenje fantomskih tvrtki zapelo jer Vlada ne da novac

Autor: Suzana Varošanec
13. veljača 2011. u 22:00
Podijeli članak —

Trgovački sudovi i one rijetke prijedloge za stečaj koje zaprime od Ministarstva financija drže u ladicama ili ih odbacuju

Vladin projekt čišćenja tržišta od fantomskih tvrtki koje duguju više od 12 milijardi kuna, a koji je Vlada pompozno najavila u Programu gospodarskog oporavka kao jednu od mjera za rješavanje nelikvidnosti, te se zbog toga i žurno mijenjao Stečajni zakon, našao se u slijepoj ulici. Blokirala ga je sama Vlada jer još nije donijela odluku koliko novca Ministarstvo financija, kao predlagač tih stečajeva, mora uplatiti stečajnim sudovima.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Čeka se odluka Vlade
No, zato broj kandidata za skraćeni stečaj iz dana u dan raste: te uvjete trenutačno ispunjava njih više od 22.000, a kad je ta mjera najavljena bilo ih je 19 tisuća.Trgovački sudovi i one rijetke prijedloge za stečaj koje zaprime od Ministarstva financija drže u ladicama ili ih čak odbacuju. U Katančićevoj ne skrivaju da još nije počela primjena Zakona o dopunama Zakona o stečaju. “Člankom 335. g, stavak 2. Stečajnog zakona, određeno je da će se iznos troška objave oglasa u Narodnim novinama propisati odlukom Vlade. Po objavi navedene odluke Vlade u Narodnim novinama, Porezna uprava će započeti s podnošenjem zahtjeva za pokretanje skraćenih stečajnih postupaka”, tvrdi Sanja Bach, glasnogovornica Ministarstva financija.

Vladin projekt čišćenja tržišta od fantomskih tvrtki koje duguju više od 12 milijardi kuna, a koji je Vlada pompozno najavila u Programu gospodarskog oporavka kao jednu od mjera za rješavanje nelikvidnosti, te se zbog toga i žurno mijenjao Stečajni zakon, našao se u slijepoj ulici. Blokirala ga je sama Vlada jer još nije donijela odluku koliko novca Ministarstvo financija, kao predlagač tih stečajeva, mora uplatiti stečajnim sudovima.

Čeka se odluka Vlade
No, zato broj kandidata za skraćeni stečaj iz dana u dan raste: te uvjete trenutačno ispunjava njih više od 22.000, a kad je ta mjera najavljena bilo ih je 19 tisuća.Trgovački sudovi i one rijetke prijedloge za stečaj koje zaprime od Ministarstva financija drže u ladicama ili ih čak odbacuju. U Katančićevoj ne skrivaju da još nije počela primjena Zakona o dopunama Zakona o stečaju. “Člankom 335. g, stavak 2. Stečajnog zakona, određeno je da će se iznos troška objave oglasa u Narodnim novinama propisati odlukom Vlade. Po objavi navedene odluke Vlade u Narodnim novinama, Porezna uprava će započeti s podnošenjem zahtjeva za pokretanje skraćenih stečajnih postupaka”, tvrdi Sanja Bach, glasnogovornica Ministarstva financija.

Stanje na terenu
Ipak, čini se da ‘centrala’ (Ministarstvo financija) ne zna što se zapravo događa na terenu. Od Trgovačkih sudova u Zagrebu i Splitu doznajemo da su još u prosincu prošle godine zaprimili prve takve prijedloge područnih ureda Porezne uprave, dosad ukupno 50-ak. Prvi prijedlog Porezne uprave, preciznije Odjela za ovrhu Područnog ureda Zagreb, stigao je Trgovačkom sudu Zagreb 6. prosinca prošle godine. Taj je predmet riješen 21. prosinca odbačajem, a rješenje je postalo pravomoćno 8. siječnja ove godine, prema riječima glasnogovornice tog suda Maje Praljak. Pojasnila je da je Sud tako odlučio jer Porezna uprava nije uplatila novac za objavu sudskog oglasa. Porezna uprava nije uložila žalbu. Napomenula je i da postoji još jedan takav prijedlog koji je sudu podnesen 14. prosinca 2010. od Područnog ureda Porezne uprave Krapina, te će on biti uzet u rad prema redoslijedu primitka predmeta. Ivo Bakalić, v.d. predsjednik Trgovačkog suda Split, kojem je pripojen Trgovački sud Dubrovnik, potvrdio je i da je ista praksa poreznika zabilježena prošle i ove godine na dubrovačkom sudu. “Naša stalna služba u Dubrovniku je 2010.godine, kada je još djelovao kao Trgovački sud Dubrovnik, zaprimila 29 prijedloga, a u 2011. godini zaprimljeno je 14 prijedloga”, kaže Bakalić.Stručnjaci ocjenuju kako postoji mogućnost da se Vlada u međuvremenu predomislila. Ako je izračunala da je projekt preskup, od njega je mogla privremeno odustati. Prilikom njegovog donošenja izračunato je da je trošak države za njegovu provedbu 80 milijuna kuna.

Autor: Suzana Varošanec
13. veljača 2011. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close