Interes građana za subvencionirane stambene kredite Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama (APN) i ove godine ne jenjava, a podaci iz banaka pokazuju da su dužnici kod takvih kredita značajno urednije platiše.

Analitičari to pripisuju činjenici da se za APN kredite odlučuju mlađi klijenti koji kupuju prvu kuću ili stan i odgovorniji su u otplati mjesečnih rata. No, u slučaju da dužnik ne može vraćati kredit, mora posegnuti za značajno skupljim kreditom.

Istek subvencije

APN je 29. ožujka počeo zaprimati zahtjeve za subvencioniranjem stambenih kredita. Prema jučerašnjim podacima, pristiglo je 1453 zahtjeva, a zahtjevi će se odobravati dok se ne utroši planiranih ovogodišnjih 50 milijuna kuna.

Na upit bankama koliko su takvi krediti pali pod utjecaj krize izazvane koronavirusom, najkonkretnije brojke pružila je Erste banka. Udio nenaplativih plasmana u segmentu stambenih kredita uobičajeno je niži u odnosu na druge segmente, te je krajem ožujka 2021. iznosio 5,13 posto, ističu iz Erstea.

“Kada govorimo o APN kreditima, s obzirom na samu subvenciju, taj udio očekivano je bitno manji te iznosi 0,85 posto.

Važno je napomenuti da u ovom trenutku svi korisnici APN kredita još uvijek koriste subvencije. Za jedan dio korisnika prve tranše APN-ova programa, koji su imali pravo na minimalno četiri godine subvencije, razdoblje subvencije istječe 1. studenog”, naglašavaju iz te banke.

Što se tiče situacije u posljednjih godinu dana, udio “loših plasmana” u segmentu stambenih kredita na kraju ožujka 2021. iznosio je 5,13 posto, u odnosu na 5,91 posto na kraju ožujka 2019.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Istovremeno je udio nenaplativih plasmana u segmentu APN kredita krajem ožujka iznosio 0,85 posto, dok je godinu ranije, krajem ožujka 2020. iznosio 1,09 posto”, ističu iz Erstea.

“Imajući u vidu objektivnu gospodarsku situaciju, u idućem se razdoblju može očekivati blagi rast NPL plasmana, ali je pritom važno naglasiti da to neće imati utjecaj na redovno poslovanje banke”, dodaju iz te banke.

U posljednje četiri tranše APN-ova programa, Erste banka je odobrila oko 2310 subvencioniranih stambenih kredita, ukupnog iznosa od oko 1,3 milijarde kuna.

U najnovijoj tranši, Erste je do sad odobrio oko 140 kredita ukupnog iznosa 85 milijuna kuna. Zagrebačka banka u ovogodišnjem ciklusu u APN je uputila više od 600 zahtjeva.

“Interes klijenata za APN kreditima u Zagrebačkoj banci veći je u usporedbi s jesenskim ciklusom”, poručili su iz Zabe.

Što se tiče urednosti otplate, poručili su da je “kreditna kvaliteta i ponašanje portfelja ukupnih stambenih kredita u Zagrebačkoj banci u skladu s makroekonomskim očekivanjima i kretanjima na tržištu, a ni APN stambeni krediti ne odstupaju”.

HPB bez pogoršanja

U Hrvatskoj poštanskoj banci (HPB) kažu da je APN, kao i cijeli segment stambenih kredita, jedan od najkvalitetnijih dijelova portfelja te da ni u posljednjih godinu dana nema nikakvih naznaka pogoršanja naplate ovih kredita.

Tijekom 2020. HPB je odobrio 1080 APN kredita u volumenu od 725 milijuna kuna u dvije tranše. Na pitanje APN-u što se događa s njihovim subvencijama u slučaju da dužnik prestane s otplatom kredita, iz te su institucije pojasnili kako zakon predviđa da u tom slučaju banka u roku mjesec dana mora vratiti uplaćene subvencije, a APN ih vraća u državni proračun. Banka tada proglašava cijeli kredit dospjelim i pristupa prisilnoj naplati.

Vjeko Peretić iz Pro grupe za kreditno posredovanje pojašnjava da tada dužniku slijedi refinanciranje novim, nesubvencioniranim kreditom ili isplata preostale glavnice.

Što se tiče urednosti otplate, Peretić kaže da je činjenica da se stambeni krediti uvijek najurednije plaćaju. “Bilo bi bolje brojke s kojima raspolažemo ipak promatrati kroz srednju vrijednost od 2017., kada su počeli natječaji za subvencioniranje kredita ovog tipa.

Pretprošla 2019. je i prva godina gdje se osjetilo postrožavanje uvjeta procjene kreditne sposobnosti, prema uputi HNB-a”, naglašava Peretić.

Kako kaže, građani s prosječnim ili manjim plaćama ostali su najpogođeniji jer od tada mogu samostalno dići kredite nižih iznosa, s manjim mjesečnim ratama.

“Takva promjena u politici upravljanja rizikom banaka i dodjeljivanje još važnije uloge risk odjelima mnogih banaka, ispred interesa odjela poslovanja s građanstvom, rezultiralo je održavanju dobrih statistika (ne)naplativosti čak i u krizi.

Treba naglasiti da potencijalno pogoršanje brojki i nije bilo realno očekivati odmah, nego s odmakom, tek ove i sljedeće godine. Između ostaloga, do nedavno su banke mnogima omogućile moratorije, koji su uglavnom s proljećem 2021. završili, barem u većem obimu”, smatra Peretić.

Kod APN kredita, radi se o mlađim klijentima, koji najčešće kupuju svoju prvu nekretninu, pa je onda i odgovornost u vraćanju nešto veća nego kod standardnih ‘stambenjaka’”, ocjenjuje Peretić.