U suradnji s predstavnicima hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora definirana je vizija razvoja poljoprivrede do 2030. godine: „Proizvoditi veću količinu visokokvalitetne hrane po konkurentnim cijenama, održivo upravljati prirodnim resursima uz povećanje otpornosti na klimatske promjene te doprinijeti poboljšanju kvalitete života i povećanju zaposlenosti u ruralnim područjima”.

Vizija razvoja poljoprivrede oblikovana je u četiri strateška cilja: povećanje produktivnosti i konkurentnosti poljoprivredno-prehrambenog sektora;  jačanje održivosti i otpornosti poljoprivredne proizvodnje na klimatske promjene; obnova ruralnog gospodarstva i unaprjeđenje uvjeta života u ruralnim područjima; i horizontalni cilj – poticanje inovacija u poljoprivredno-prehrambenom sektoru. Svaki od strateških ciljeva povezan je s nekom od razvojnih potreba hrvatske poljoprivrede, a aktivnosti će se realizirati putem ciljanih mjera financiranih iz državnog proračuna ili sredstava proračuna Europske unije u skladu sa Strateškim planom.

Planirano je povećanje produktivnosti rada za 60 posto, čemu će doprinijeti porast stočarske proizvodnje, planirane veće površine pod navodnjavanjem te povećanje udjela proizvodnje energije iz obnovljivih izvora u poljoprivredi, koji ujedno povećavaju okolišnu održivost poljoprivredne proizvodnje.

U skladu sa strateškim ciljem koji se odnosi na obnovu ruralnog gospodarstva, planirane su aktivnosti koje bi, između ostalog, trebale rezultirati povećanjem prosječnog dohotka poljoprivrednika i smanjenjem stope siromaštva u ruralnim područjima. Procjenjuje se da će sve navedeno dovesti do 2030. do povećanja vrijednosti poljoprivredne proizvodnje na 3,9 milijardi eura godišnje.

Strateški plan

Strateški plan Zajedničke poljoprivredne politike Republike Hrvatske 2023. – 2027. (SP ZPP) doprinijet će ubrzanju procesa strukturne transformacije hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora u modernu djelatnost koja proizvodi visokokvalitetnu hranu po konkurentnim cijenama, koja, uz održivo upravljanje prirodnim resursima, stvara nova radna mjesta te doprinosi poboljšanju kvalitete života i rada u ruralnim područjima. U tome će veliku ulogu imati modernizacija, digitalizacija i inovativna rješenja, kako u proizvodnji, tako i u svim segmentima života.

Potpore za upravljanje rizicima također su neizbježni dio Strateškog plana. U slučaju uništenja proizvodnog poljoprivrednog potencijala uslijed prirodnih nepogoda i katastrofalnih događaja kroz intervenciju za obnovu uništenog poljoprivrednog potencijala osigurat će se kontinuitet poljoprivredne proizvodnje i izvor prihoda stanovništvu ruralnih prostora, a povećanje udjela poljoprivrednika koji osiguravaju poljoprivrednu proizvodnju nastoji se povećati putem intervencije kojom se sufinanciraju police osiguranja poljoprivredne proizvodnje. U okviru Strateškog plana za potpore upravljanja rizicima osigurano je 92,7 milijuna eura.

Kontinuirana promocija ekoloških proizvoda i njihova dostupnost na tržištu potaknut će potrošače na njihovu konzumaciju/Shutterstock

Zelena transformacija

SP ZPP predstavlja nacionalni dokument kojim se osigurava gotovo 3,8 milijardi eura potpore u razdoblju 2023.-2027., a koji je usklađen sa Strategijom poljoprivrede do 2030. godine, odnosno Nacionalnom razvojnom strategijom Republike Hrvatske do 2030. godine, pri čemu je Vlada RH podignula stopu nacionalnog doprinosa s 15 na 20 posto te na taj način povećala ukupan iznos za petogodišnje razdoblje za hrvatsku poljoprivredu za 103,5 milijuna eura.

Značajan naglasak u planiranim intervencijama je na investicije u digitalizaciju i općenito primjenu inovacija te tzv. zelenu tranziciju, a koja podrazumijeva investicije koje ne štete ili su korisne za prirodu i okoliš, kao i investicije u obnovljive izvore energije, koje, osim okolišnog imaju i značajne gospodarske učinke.

Potpore će posebno biti usmjerene na male i mlade s najvećim potencijalom rasta i razvoja proizvodnje kao i na poticanje udruživanja poljoprivrednika s ciljem jačanja njihova položaja na tržištu. U sinergiji s ostalim nacionalnim planovima, programima i politikama koje su posebno usmjerene na mlade, doprinijet će se gospodarskom razvoju u poljoprivrednom sektoru i izvan njega, a posljedično tome i jačanju socioekonomske strukture ruralnih područja. Strateški plan se bavi pitanjima dobrobiti životinja i promicanja zdrave prehrane, dok je važna problematika smanjenja bacanja hrane obuhvaćena drugim nacionalnim dokumentima, uključujući NPOO.

Naime, s ciljem povećanja prehrambene sigurnosti te konkurentnosti hrvatskog poljoprivredno-prehrambenog sektora osigurane su i više od 131 milijun eura vrijedne reforme i investicije u hrvatsku poljoprivredu kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti. Riječ je o nastavku već započete transformacije poljoprivrede kroz uspostavu mreže logističke infrastrukture za jačanje proizvodno tržišnog lanca u sektoru voća i povrća, unaprjeđenje sustava za restrukturiranje poljoprivrednog zemljišta i komasaciju, digitalnu transformaciju poljoprivrede te unapređenje sustava doniranja hrane.

Površine pod ekološkom proizvodnjom koja s u Republici Hrvatskoj kontinuirano rastu, a cilj je do 2028. godine postići udio površina pod ekološkom poljoprivredom od najmanje 12 posto u ukupno korištenim poljoprivrednim površinama. U novom razdoblju provodit će se mjere usmjerene rastu ekološke poljoprivrede, pri čemu cilj nije samo rast površina, već i proizvodnja zdrave hrane priuštive svim građanima. Kontinuirana promocija ekoloških proizvoda i njihova dostupnost na tržištu potaknut će potrošače na njihovu konzumaciju, a povećanje potražnje posljedično će potaknuti poljoprivrednike na prelazak s konvencionalne na ekološku proizvodnju.

Obnovljivi izvori energije

Važnu ulogu ima i proizvodnja i korištenje obnovljivih izvora energije, čime će se doprinijeti smanjenju ovisnosti o energentima, a do 2027. godine samo u ovu svrhu osigurano je 30 milijuna eura. Osim toga, ulaganja u obnovljive izvore energije u novom programskom razdoblju bit će moguća i kroz 223,6 milijuna eura vrijednu intervenciju koja se odnosi na ulaganja u primarnu proizvodnju.

No to neće biti prva ulaganja ove vrste u poljoprivredi – do sada je iz Programa ruralnog razvoja za projekte ulaganja u obnovljive izvore energije kroz tip operacije 4.1.3 i 4.2.2 isplaćeno ukupno 24 milijuna eura. Ukupna instalirana snaga kroz projekte odobrene u tipu operacije 4.1.3 i 4.2.2 iznosi 341.024,89 kW. Za budućnost Hrvatske poljoprivrede ključna je i generacijska obnova; udio mladih poljoprivrednika u Hrvatskoj iznosi 14,4 posto, što je iznad prosjeka Europske unije i predstavlja rast od 66 % u odnosu na 2015., no hrvatski je cilj u narednom vremenu dostići udio mladih poljoprivrednika od 20 posto.

Klimatsko-okolišne intervencije

Strateški plan uključuje doprinos ublažavanju klimatskih promjena i prilagodbi tim promjenama, uključujući smanjenje emisija stakleničkih plinova i poboljšanje sekvestracije ugljika, promicanje održive energije, poticanje održivog razvoja i djelotvornog upravljanja prirodnim resursima, kao što su voda, tlo i zrak. Plan omogućuje ostvarivanje potpora za ekosheme kao jednogodišnjih klimatsko-okolišnih  intervencija unutar izravnih plaćanja koja se odnose na raznolikost usjeva i nasada, intenzivirano održavanje ekološki značajnih površina, pašarenje na pašnjacima, očuvanje travnjaka visoke prirodne vrijednosti, uporabu stajskog gnoja na oraničnim površinama, minimalni udio leguminoza od 20 posto unutar poljoprivrednih površina te konzervacijsku poljoprivredu.

Osim same potpore za ekološku poljoprivredu, vrijedne više od 237 milijuna eura, Strateški plan osigurava i dio sredstava za investicije samo za ekološke proizvođače. Ministarstvo poljoprivrede će u zelenoj tranziciji svim poljoprivrednicima pružiti podršku kako bi im ona bila što brža, isplativija i jednostavnija.

* Sadržaj nastao u suradnji s Ministarstvom poljoprivrede