Možda će se odreći bureka, kruha ili mlijeka, ali probajte nekom prosječnom Hrvatu oduzeti kavu.

Za naše područje to je praktički sveta namirnica, rituali ispijanja dio su hrvatske tradicije kojoj se naveliko čude turisti. No, poskupljenja omiljenog pića mnogima posljednjih godina teško padaju.

Potrošačke navike se mijenjaju

Naime, podaci govore kako je od početka godine arabika na svjetskom tržištu poskupjela 25 posto, a robusta deset posto, dok su u posljednjih godinu dana cijene porasle 120, odnosno 90 posto. Neizvjesnost na tržištu izazvali su inflacija, klimatske promjene i slabiji urodi, a vodeći svjetski proizvođači zbog svega su već dva puta ove godine podigli cijenu kave. Značajnija povećanja najavljuju se i dalje. Sve to ima velik utjecaj na potrošače u Hrvatskoj jer oni u prosjeku piju od dvije šalice kave na dan. Hoće li to uskoro postati luksuz koji si neki neće moći priuštiti, pitali smo ekonomskog analitičara Damira Novotnyja.

“Kod nas je kulturološki velika potrošnja kave, ritualiziramo to i stoga je potrošačima u Hrvatskoj, ali i u ovom dijelu Europe, cijena kave važna. Tako je i u Italiji jer tamo je ritual ispijanja kave po tri puta na dan i Vlada je poduzela neke mjere – pokušava se održati cijene kave na razinama, Vlada se odrekla dijela poreza”, kaže Novotny.

Kada smo kod poreza, iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) nedavno su napomenuli kako je Hrvatska među članicama Europske unije koja zadržava poseban porez na kavu. Porezno opterećenje kave premašuje 30 posto, dok ga države u okruženju uopće nemaju (poput Italije). Postavlja se stoga pitanje je li i u Hrvatskoj ukidanje poreza na kavu jedno od rješenja?

“Pitanje je zašto bi Vlada to učinila. Zašto je to ispijanje kave važno? Kava, kao ni cigarete, nije esencijalni proizvod za kućanstva pa ne vidim zašto bi se Vlada odrekla tih poreza. Neke države imaju posebne poreze ako se kava pije unutar objekta u odnosu ako se pije vani. U Britaniji vas pitaju uzimate li za van ili unutra. Pitanje je sada na koji će se način u tim novim okolnostima Vlada postaviti u odnosu na cijene artikala koji nisu životno bitni.

No, potrošačke navike bitno su se promijenile jer prije nismo ni znali za kavu za van, a sada je to uobičajeno. Mogle bi se tu raditi iznimke za tu kavu za van, ali onda nema tog ispijanja, ritualiziranja i sjedenja.” Hoće li Hrvati, usprkos poskupljenjima, smanjiti potrošnju, pitamo ga. “Cijene automobila su rasle, ali ne smanjuje se kupnja novih, niti se smanjuje potrošnja, a tako je i s kavom. Sigurno je da potražnja kave neće padati. Pogledajte samo cigarete, činjenica je da su cijene u posljednjih 20 godina utrostručene, a potrošnja ne pada.

Najveću štetu povišenja cijena kave imat će možda objekti u kojima se kava ispija, a potrošači se možda okrenu trendu kave za van. No, kava će se i dalje piti.” Podaci nam govore kako su prošle godine naši proizvođači tri puta dizali cijene za 20 posto, to se nastavilo i ove godine. Što potrošači mogu očekivati u budućnosti? “Trend rasta cijena sirove kave nije od jučer, to traje već dva desetljeća, a tako je s kakaovcem i ostalim burzovnim robama koje se proizvode na ekvatorijalnim područjima.

Samsung Training Academy

Centar koji viziju pametnog prostora pretvara u stvarnost

Rizici u poslovanju

Iluzija stabilnosti je završila: Kako zaštititi poslovanje u vremenu trajne neizvjesnosti

Klimatske promjene su značajno utjecale na razinu proizvodnje, primjerice, u Brazilu, Indiji, Vijetnamu ili Etiopiji gdje je proizvodnja pala. Sada se traže rješenja za nove sorte kave koje će biti prilagodljive klimatskim promjenama, ali to je dug proces. Nema dileme, trend rasta cijene kave će se nastaviti, kao i kakaovca i drugih poljoprivrednih kultura, a potrošači će se morati prilagođavati.”

Turizam kao poluga potražnje

Usprkos svemu, u Hrvatskoj i danas postoje kafići u kojima možete pronaći kavu za jedan euro. Takvi su rijetkost jer negdje cijena ide i do pet eura. Podaci iz ožujka kažu kako je prosječna cijena kave u Hrvatskoj 2,14 eura.

“Kod nas postoji velika razlika između cijena kave jer su podložne ponudi i potražnji na lokalnom tržištu. Turizam čini važnu polugu potražnje. Moramo imati na umu da Hrvatska ima 20 milijuna potrošača tijekom ljetne sezone. Nije ista cijena u Slatini ili u Zadru. Onima koji dolaze iz drugih država, gdje je kava skuplja, naše cijene nisu velike. Primjerice, samo 100 kilometara dalje, u Austriji, cijene su dvostruko ili trostruko više nego u Zagrebu”, kaže Novotny pa zaključuje:

“Na cijene utječe činjenica da je proizvodnja sirove kave u padu, a potražnja raste u Europi. U ostalim dijelovima svijeta nije tako jer Azija ili arapske zemlje nemaju tradiciju ispijanja kave. Većina potrošnje kave ide na europski kontinent.” Komentar o tome hoće li dizati cijene zatražili smo i od glavnih proizvođača u Hrvatskoj, Francka i Atlantic grupe, ali do zaključenja broja odgovor nismo dobili.