CEO je apsolutno najodgovornija i najvidljivija osoba svake kompanije. No, ipak, tek kotačić koji daje smjer, viziju i primjer. Bez dobrog tima teško će uspjeti izgraditi organizaciju koja ostvaruje dobre poslovne rezultate, raste i razvija se, poruke su s konferencije Change Makers Poslovnog dnevnika koja je okupila neke od najuspješnijih poduzetnika, menadžera, izvršnih direktora i stručnjaka iz raznih sektora i veličina s ciljem rasprave i razmjene znanja o važnosti korporativnog upravljanja.
U vrijeme brzih promjena i turbulentnih vremena, nema sumnje, uloga glavnog izvršnog direktora postaje sve izazovnija, stoga je dijeljene znanja sve važnije. Medeja Lončar, predsjednica Uprave Siemensa Hrvatska, direktorica Siemensa Slovenija i Siemensa Srbija, sažeto i jasno definira njihovu ulogu. “CEO daje smjer i viziju te je uzor i inspiracija ostalima”, kaže poručujući da je odgovornost svakog lidera kontinuirano učiti, razvijati se i ulagati u sebe.
CEO je funkcija koju nitko ne bi trebao tražiti, već bi ona trebala naći onoga tko ima sve kompetencije da je obnaša.
Medeja Lončar, Siemens
U konačnici funkcija je to koju nitko ne bi trebao tražiti, već bi ona trebala naći onoga tko ima sve kompetencije da je obnaša, smatra Lončar. Nataša Rapaić, predsjednica Uprave Hrvatskog Telekoma (HT), tome dodaje da se danas znanja i vještine, zahvaljujući tehnologiji i dostupnosti informacija, relativno brzo stječu. Neke druge karakteristike, ključne za dobrog i uspješnog lidera, bit će ključne. Po Rapaić, uspješnoj menadžerici koja je nakon više od 20 godina provedenih u HT-u, lani preuzela čelnu poziciju vodećeg teleoperatora u državi, za uspješnog lidera morate biti “dobar čovjek, autentičan i spreman učiti”.
Jednom kada se na poziciju dođe neminovno je donositi odluke, poručuje Dinko Lucić, predsjednik Uprave Privredne banke Zagreb (PBZ). “Riječ je o poziciji na kojoj se stalno susrećete s kriznim situacijama. Zato je ključno uspostaviti sustav koji će svakodnevno donositi odluke i rješavati probleme. Najvažnije je donošenje odluka, čak i ako su loše.
Odgađanje njihovog donošenja samo stvara kaos i multiplicira problem”, poručuje Lucić podsjećajući se pandemije koronavirusa koja je, po njemu, bila najveća kriza kojom je upravljao. Mladima koji ciljaju na liderske pozicije poručuje da moraju biti otvoreni prema učenju. Anita Letica, predsjednica Uprave Philip Morrisa Zagreb, tome dodaju i hrabrost. “Liderstvo traži hrabrost”, ističe dodajući da je u vođenju jednako važna transparentnost te odgovornost prema potrošačima i zaposlenicima, odnosno općenito prema društvu.
Privatno vs. javno
No, liderstvo u javnom sektoru, za razliku od privatnog, primjećuju uspješni CEO-i, prolazi određenu krizu. Medeja Lončar upozorava da u politici svjedočimo sve većem egoizmu. Na ovaj problem upozorava i Marko Remenar, predsjednik Uprave Adris grupe.
“Velika je razlika između privatnog i javnog sektora. Današnje vodstvo traži inkluzivnost i timski rad, a u javnom sektoru na globalnoj sceni sve češće dominiraju karakteri od kojih neki graniče s određenim dijagnozama. Također, sve više patimo od Dunning-Kruger efekta prema kojem ljudi s malo ili nimalo kompetencija u određenom području, čega često nisu svjesni, su skloni donositi odluke koje su potencijalno opasne. Važno je stoga da biramo ljude koji imaju karakter, inteligenciju i znanje”, ističe Remenar poručujući da mladim liderima često nedostaje svjesnosti o sebi.
Nedostatak realne procjene vlastitih sposobnosti česta je karakteristika, barem takva percepcija vlada u javnosti (često, nažalost, potpuno opravdano), u domaćim javnim poduzećima čije vodstvo bira politika. No ta poduzeća, prema Zakon o pravnim osobama u vlasništvu RH, koji danas stupa na snagu, suočena su s novim zahtjevima upravljanja.
Današnje vodstvo traži inkluzivnost i timski rad, a u javnom sektoru na globalnoj sceni sve češće dominiraju karakteri od kojih neki graniče s određenim dijagnozama.
Marko Remenar, Adris
Matej Bule, glavni savjetnik ministra financija, kaže da će zakon dati jasnoću u upravljanju državnim poduzećima. “Definirana će biti strateška poduzeća te će iza njih, u vlasničkom smislu, stajati Vlada. Za sva ostala bit će odgovoran Centar za restrukturiranje i prodaju. Također, Ministarstvo financija će biti središnje koordinacijsko tijelo za nadzor poslovanja. Usto, dobit će vrlo jasne financijske i nefinancijske ciljeve, jasno je definiran proces izbora uprave i nadzornog odbora, politika primitaka…”, objasnio je Bule.
Zakon, koji je dobrim dijelom rezultat nastojanja politike da Hrvatska uđe u OECD, s vremenom će u korporativnom upravljanju javnim poduzećima, uvjereni su panelisti na konferenciji Change Makers, donijeti promjene.
“Nakon tri desetljeća raznih integracija i kontinuiranih ispunjavanja raznih kriterija i provođenja reformi nedvojbeno postoje, ne samo političke, već i gospodarske koristi”, smatra Bule. Vladislav Veselica, član Uprave Janafa, s druge strane, smatra da implementacija raznih propisa koje donosimo kako bi ispunili zahtjeve stranih organizacija, najviše ovisi o ljudima. “Možete imati najbolje zakone ovoga svijeta, no ako nemate kritičnu masu teško će zaživjeti u praksi”, kaže Veselica.
Ivan Čulo, predsjednik Uprave Hrvatske pošte (HP), iskreno priznaje da će implementacija propisa o korporativnom upravljanju na početku primjene biti čista formalnost, no s vremenom će zaživjeti, smatra. Čulo, jednako kao i Veselica, smatra da je loše što mediji tvrtke često dijele prema vlasničkoj strukturi. “Principi upravljanja su isti bez obzira radili li se o državnoj ili privatnoj kompaniji”, kaže Čulo dok Veselica dodaje da je mnogo primjera uspješnog upravljanja u državnim poduzećima kao što je mnogo primjera neuspješnog upravljanja u privatnima.
Predsjednik Uprave Hrvatske pošte pritom napominje da je u državnim poduzećima, posebno onima koja su u stopostotnom državnom vlasništvu, nemoguće odvojiti politiku od menadžmenta. “Tko će meni dati mandat, odrediti mi KPI-eve te dati smjernice nego Vlada? Komunikacija mora postojati te je ona jasno strukturirana kroz zakon i kodekse”, kaže Čulo.
Velike ambicije
Konferencija Poslovnog dnevnika donijela je i više najava. Saznali smo da svjetski poznata, domaća aplikacija Sofascore planira izlazak na američko tržište. Najavio je tako Ivan Bešlić, suosnivač tvrtke Sofa IT. Ivan Paić, član Uprave Končara, također je najavio izlazak na jedno od najkonkurentnijih tržišta svijeta. “Ambicija je Končara biti u srcu energetske budućnosti ne samo EU-a nego i SAD-a u kojem imamo velike planove”, rekao je Paić. Nikola Škorić, suosnivač Electrocoina, najavio je da tvrtka razmišlja o prvoj rundi financiranja jer su se banke otvorile prema kriptu pa u tom segmentu vide značajnu tržišnu priliku.
O svom poslovnom putu govorio je i Damir Sabol, osnivač Photomatha koji je 2023. prodan Googleu. Kako je otkrio Sabol, investiciju za Photomath, kada je tek krenuo u njezin razvoj, u SAD-u nije uspio dobiti jer u Americi nije dovoljan samo dobar proizvod već i stav, odnosno visoka razina samouvjerenosti, pa čak i arogancije. “Ja to nisam imao pa nisam dobio novac”, kaže Sabol, kojem taj novac, pokazalo se, nije bio nužan.
