Čak 77% ispitanika spremno je na preseljenje iz Hrvatske radi novog posla, a premda je među njima više onih koji bi se preselili u inozemstvo samo zbog posla u struci (57%), a njih 43% prihvatilo bilo kakav posao, još uvijek su ispitanici iz Hrvatske, Srbije i BiH u većoj mjeri spremni na bilo kakav posao nego ispitanici iz drugih zemalja.

Pokazalo je to istraživanje portala MojPosao provedeno u 11 zemalja Europe (Hrvatska, Latvija, Mađarska, Litva, Estonija, Poljska, Slovenija, Bosna i Hercegovina, Srbija, Češka i Slovačka), a u istraživanju je sudjelovalo ukupno 35 000 ispitanika.

Uz Hrvatsku, na preseljenje su najspremniji ispitanici iz Srbije (82 posto) i BiH (79 posto), dok su u najmanjoj mjeri na preseljenje spremni ispitanici iz baltičkih zemalja – Estonije i Latvije po 62 posto te Litve (64 posto).

Više od 40 posto ispitanih iz Hrvatske i iz Srbije te polovica ispitanih iz BiH spremni su za bilo kakav posao u inozemstvu. U drugim zemljama taj postotak je manji, pa bi 25 posto Estonaca, 27 posto Poljaka ili 32 posto Litvanaca i Latvijaca pristalo na bilo kakav posao u inozemstvu.

Čak 80 posto mlađih od 25 spremno na odlazak

Na odlazak u inozemstvo u većoj mjeri su spremniji muškarci (81 posto) nego žene (73 posto) te ispitanici mlađi od 25 godina. Njih čak 80 posto izjasnilo se spremnima za odlazak u inozemstvo, a slijede ih oni od 25 do 34 godine (79 posto). U najmanjoj mjeri za preseljenje su spremni ispitanici stariji od 55 godina (58 posto).

Glavni poticaj za preseljenje hrvatskim ispitanicima je viša plaća (69 posto), a gotovo upola manje (38 posto) to je bolja mogućnost za razvoj karijere.

Visina plaće je veći poticaj muškarcima, iako je taj poticaj bio na prvom mjestu kod oba spola. Ženama je nešto veći poticaj mogućnost da povedu obitelj. Od preseljenja bi polovicu ispitanika odbila dugotrajna odvojenost od obitelji i prijatelja. Komunikacija na stranom jeziku predstavlja prepreku za četvrtinu ispitanika, a petinu briga 'da će biti stranci'. Petina smatra kako će biti tjeskobna u novom okruženju, a u najmanjoj mjeri brine ih zdravstvena njega u inozemstvu.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Većina bi otišla u inozemstvo na period duži od godine dana, petina na nekoliko mjeseci, a ostali na period od nekoliko tjedana.

Najviše oglasa za rad u Njemačkoj, Češkoj, Austriji i Sloveniji

Na portalu MojPosao u 2016. godini bilo je objavljeno preko 1 100 oglasa za inozemstvo, što je 14 posto više nego u prethodnoj godini,. U 17 posto oglasa tražila se visoka stručna sprema, u većem broju srednja, a u najvećem broju oglasa stručna sprema nije bila bitna. Najviše oglasa objavljeno je za rad u Njemačkoj, Češkoj, Austriji i Sloveniji.

Najtraženija zanimanja u inozemstvu su električar, programer te elektroinstalater. Ponajviše oglasa za inozemstvo odnosila su se na zanimanja iz područja instalacija, održavanja i popravaka, proizvodnje, zanatskih usluga i elektrotehnike.