Čak 60% mladih liječnika u dobi do 40 godina intenzivno razmišlja o odlasku iz Hrvatske, rezultat je ankete o zadovoljstvu mladih liječnika. U ovoj anketi, koju je provelo Povjerenstvo za mlade liječnike Hrvatske liječničke komore (HLK), sudjelovalo je 1.496 liječnika, članova Komore. U istraživanju je obuhvaćena problematika kvalitete specijalističkog usavršavanja, mogućnosti stručnog i akademskog napredovanja te motivacija ostanka u Hrvatskoj, odnosno odlaska u inozemstvo.

Glavni razlog provođenja istraživanja je alarmantna situacija zbog sve većeg nedostatka liječnika u hrvatskom zdravstvenom sustavu. Preko 1.000 liječnika već je prikupilo svu potrebnu dokumentaciju za odlazak iz Hrvatske.

Više od 90% anketiranih liječnika smatra da su u podređenom položaju u odnosu na kolege iz Europske unije, dok njih više od polovice (59%) intenzivno razmišlja o odlasku u inozemstvo. Anketa pokazuje da bi tek svaki deseti liječnik (11%)odbio ponudu za posao u inozemstvu i ostao u Hrvatskoj, a kao motiv ostanka najčešće navode obiteljske razloge.

Pri tome mladi liječnici kao najčešće razloge odlaska navode bolje uvjete rada, bolju plaću, uređenost zdravstvenog sustava i veće mogućnosti stručnog usavršavanja i napredovanja. Svaki od navedenih razloga odabralo je više od 60% anketiranih što jasno pokazuje da su mladi liječnici nezadovoljni cjelokupnim stanjem zdravstvenog sustava.

"Razlog iznimno visoke spremnosti mladih liječnika na odlazak iz Hrvatske leži u činjenici da 77% liječnika svoj profesionalni status i razvoj karijere u Hrvatskoj u budućnosti vide kao nepromijenjen ili lošiji. Ovo pitanje najbolje opisuje zabrinjavajuću situaciju u kojoj se zdravstveni sustav nalazi. Ukoliko se u skoro vrijeme ne poduzmu konkretne mjere, biti će sve teže zadržati mlade liječnike od odlaska u inozemstvo", pojašnjava predsjednik HLK-a, dr. Trpimir Goluža.

Dvije trećine anketiranih liječnika smatra da u sustavu zdravstva ima mnogo primjera nepotizma i političke podobnosti.

Anketa Liječničke komore pokrila je također i problematiku specijalističkog usavršavanja mladih liječnika i mentorstva, kao suradničkog odnosa između liječnika specijalizanta i njegovog mentora.

Anketa je pokazala da od ukupnog broja specijalista ili liječnika koji trenutno specijaliziraju, ulogom mentora nije zadovoljno više od polovice  (57%). Tek 7% liječnika smatra da je tijekom specijalizacije najviše znanja i vještina steklo od mentora, što je zabrinjavajući podatak. Mogući razlozi ovakvih rezultata leže u činjenici da pojedini mentori svoj posao obavljaju s visokom odgovornošću i predanošću, dok je većini edukacija specijalizanata ipak na drugom mjestu. Više od 70% anketiranih liječnika slaže se da je kontrola mentora potrebna i od strane Ministarstva zdravlja i od strane Hrvatske liječničke komore.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Intervju: Atana Škalko

‘Cijene kave udvostručile su se u godinu dana, a stabilizaciju očekujemo tek od 2026.’

"Ono što zove na uzbunu je činjenica da velika većina liječnika ocjenjuje edukaciju tijekom specijalizacije neadekvatnom. Tek manje od četvrtine mladih liječnika smatra da je u većoj mjeri obavilo stavke programa specijalizacije, dok su oni koji su u potpunosti obavili propisani program u izrazitoj manjini", pojašnjava dr. Davor Kust, predsjednik Povjerenstva za mlade liječnike HLK-a .

Specijalizantske knjižice, dokument na temelju kojeg bi liječnik trebao konkurirati kolegama i koji mu omogućuje mobilnost unutar Europske unije, izgubile su svrhu i predstavljaju birokratski problem mladim liječnicima. To potvrđuje i činjenica da je samo 5% liječnika potvrdilo da u ovu knjižicu upisuje stvarno usvojena znanja i vještine. 

U svojim komentarima liječnici su se osvrnuli na aktualne probleme u zdravstvu i iznijeli mjere koje bi poboljšale status liječnika u Hrvatskoj te spriječile njihov odlazak u inozemstvo. Kao neke od najvažnijih istaknuli su ukidanje robovlasničkih ugovora, povećanje transparentnosti sustava, odabir kandidata za specijalističko usavršavanje prema kompetencijama, a ne podobnosti; poboljšanje edukacije: stručno usavršavanje izvan RH, rad pod nadzorom mentora, manja opterećenost administracijom, više vremena za rad s pojedinim pacijentom; bolji financijski uvjeti: veća plaća, plaćeni prekovremeni sati, smanjenje prekovremenih sati, povoljnije kreditiranje; nagrade za rad i znanje.

Dr. Davor Kust očekuje da će rezultati provedene ankete pomoći i Ministarstvu zdravlja te ostalim nadležnim institucijama u strategiji i planiranju boljeg statusa te uvjeta rada mladih liječnika, odnosno što bržem donošenju konkretnih mjera za ostanak liječnika u Republici Hrvatskoj.