Potraga za mogućim uštedama u javnom sektoru otvorila je ponovno priču o neracionalnim izdacima koje razne agencije, instituti i zavodi plaćaju unatoč stalnim najavama štednje, pa se i u setu mjera koje će danas ministar financija Boris Lalovac prezentirati u Bruxellesu, posebno poglavlje posvetilo troškovima za uredske prostore.

Nema, naime, propisanog standarda na razini države o prihvatljivoj cijeni najma uredskih prostora po četvornom metru, kao niti o prihvatljivom energetskom certifikatu objekata, a tek je za tijela državne uprave uredbom utvrđeno da po zaposlenom površina može iznositi maksimalno 15 kvadrata. Od 181 javne institucije, čije je poslovanje analiziralo posebno vladino Povjerenstvo na čelu s ravnateljicom Ekonomskog instituta Dubravkom Jurlina Alibegović, njih 87 ne plaća uredski prostor, a najviše cijene najma, pak, plaćaju Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija, Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti, Hrvatska agencija za obvezne zalihe nafte i naftnih derivata, Hrvatska agencija za civilno zrakoplovstvo, te Lučka uprava Zadar.

Gleda li se stanje po kriteriju korištene površine po zaposlenome, situacija nije zadovoljavajuća, jer ako bi standard bio 15 kvadrata po osobi, njega ispunjava svega 28 ustanova. Savjet je većini od 153 preostale institucije koje imaju velike prostore da ga podijele s drugom ustanovom, posebice ako se za njega plaća previsoka cijena. Kada bi se cijene prostora ograničilo na 11 eura po kvadratu, Povjerenstvo je izračunalo da bi se godišnje uštedjelo 10,5 milijuna kuna, što nije beznačajno jer za najam godišnje ove ustanove plaćaju 92 milijuna kuna. Još bi se veća ušteda postigla na troškovima energije, tekućeg i investicijskog održavanja uvjetovanjem energetskog certifikata kod javnog natječaja za najam prostora.

Procjena je da bi se time ova izdvajanja srezalo za 15 posto. Ukupno je inače lani za energiju izdvojeno 142 milijuna kuna, a za tekuće i investicijsko održavanje 29 milijuna. Prijedlog je i da se propiše maksimalni iznos troška za energiju koji će se financirati iz proračuna RH, što bi prema ocjeni analitičara, u startu značilo uštedu od 11 milijuna kuna. Uočene su i anomalije kod troškova energije, pa se ekstremnim iznosima izdvajaju parkovi prirode i nacionalni parkovi, te lučke uprave.

Povjerenstvo je utvrdilo i da su podaci institucija neusporedivi i po energetskom certifikatu zgrade, pa je naveden slučaj jedne agencije sa zgradom u energetskom razredu C koja godišnje troši po kvadratu 1.310 eura, dok Hrvatsko narodno kazalište u razredu F izdvaja 82 eura. No, Povjerenstvo je bez riječi ostavilo i to što 111 ustanova ne raspolaže podatkom o energetskom certifikatu ili on još nije napravljen. Posebne kritike zbog troškova za poslovni prostor dobio je Fond za zaštitu okoliša, koji, zaključili su, ne vodi brigu o energetskoj učinkovitosti.

Povjerenstvo je dalo naputak da se s DUUDI-jem ovaj fond hitno dogovori o novom rješenju, jer, tvrde, nema smisla trošiti toliko sredstava za održavanje u prostoru za koji se plaća najam. Za najam 6.202 četvorna metra prostora u ZagrebToweru ovaj fond plaća 1,4 milijuna kuna, a još 1,9 milijuna kuna daje za tekuće i investicijsko održavanje, te 1,5 milijuna za komunalne usluge i više od 1 milijun za energiju. Slična je kritika upućena i Fondu za financiranje razgradnje radioaktivnog otpada NE Krško, kojeg 364 kvadrata u poslovnom centru u Radničkoj cesti za 13 zaposlenih stoji pola milijuna kuna. Promjena prostora savjet je i HANFA-i, koja trenutno najam u poslovnoj zgradi u Miramarskoj plaća 3,3 milijuna kuna.
 

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’