EN DE

Čačić: Proračun je 20 posto prevelik

Autor: Suzana Varošanec
06. listopad 2009. u 22:00
Podijeli članak —

Radimir Čačić predlaže osnivanje Fonda za podršku gospodarstvu, a sredstva u iznosu od barem 2 milijarde kuna morala bi osigurati država u proračunu za 2010.

Predsjednik Hrvatske narodne stranke Radimir Čačić predvodio je ekipu HNS-ovaca koja se u ponedjeljak sastala s čelništvom Hrvatske udruge poslodavaca. Kako je dan poslije izvijestio na konferenciji za medije, na sastanku su s HUP-ove strane bila i tri istaknuta bankara – Franjo Luković, Božo Prka i Zdenko Adrović. Vodstvu HUP-a Čačić je predstavio gospodarski program HNS-a kao i paket mjera za oporavak ekonomije i gospodarstva u sljedećih pet godina. Vladu su pak HNS-ovci kritizirali zbog manjka gospodarske strategije i izostanka rezultata od antirecesijskih mjera osim u dijelu kriznog poreza, a taj je problematičan jer je doveo do smanjenja neto plaća za dva posto. Zbog porasta porezne presije u krizi građani ponovno odlaze u trgovačke oaze u BiH, Sloveniju i Mađarsku, a Hrvatsku investitori zaobilaze.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Nužni su rezovi
Kritizirajući plan Vladina proračuna za iduću godinu jer je, kako kaže, 20 posto iznad kapaciteta, predsjednik HNS-a je istaknuo da gornja granica može biti 100 milijardi kuna. I HUP i HNS smatraju da su proračunu nužni rezovi, a događa se suprotno jer ministar financija planira, primjerice, za jedan posto veći fond plaća ili pet milijardi kuna pomoći od kojih, kaže Radimir Čačić, 90 posto HDZ-ovim, HSS-ovim i HSLS-ovim prijateljima. Predsjednik HNS-a u srijedu je ustvrdio da je sporno što se planira i milijarda kuna pomoći “raznim prijateljima izvan zemlje”. Budući da su na tom sastanku na račun Vlade pale brojne zamjerke, Čačić zaključuje s onom po kojoj se HUP i HNS slažu da će Hrvatska u 2010. godini biti država bez reformi, gospodarskog rasta, novca i optimizma. “U trenutku kad svijet počne izlaziti iz recesije, Hrvatska neće hvatati taj pozitivan zamašnjak. Nakon ovogodišnjeg pada BDP-a za 5,5 posto, predviđa se da će Hrvatska u 2010. godini ostati na nuli. Ta rupa u koju smo ove godine upali bit će naša sudbina i iduće godine”, kaže prvi čovjek HNS-a. Pritom dodaje da je riječ o analizama međunarodnih institucija te da HUP kao i HNS smatra da se bez političke volje i odgovornosti za provođenje radikalnih reformi u Hrvatskoj neće dogoditi ništa pozitivno. Čačić pored toga tvrdi da su HNS i HUP potpuno suglasni glede rješenja za nelikvidnost i pomoći srednje velikim gospodarskim subjektima da prežive krizom otežani pristup kapitalu. Riječ je o financijskoj pomoći koju bi tvrtke dobile osnivanjem Fonda za podršku gospodarstvu, a sredstva u iznosu od najmanje 2 milijarde kuna morala bi osigurati država u proračunu za 2010. godinu. Te su dvije mjere izlistali kao ključne poteze koje Vlada mora povući kako bi se spriječila daljnja agonija gospodarstva. “Vlada mora stati na kraj lancu neplaćanja. U tu svrhu ima na raspolaganju zakon koji je HNS uputio u Sabor, a obvezao bi sve subjekte koji posluju u javnom sustavu da prilikom sklapanja novih poslova daju sredstvo osiguranja plaćanja svojim poslovnim partnerima. Zbog generiranja nelikvidnosti garanciju plaćanja svojih obveza mora početi davati i država, a to rješenje podržava i HUP”, kaže Čačić.

Predsjednik Hrvatske narodne stranke Radimir Čačić predvodio je ekipu HNS-ovaca koja se u ponedjeljak sastala s čelništvom Hrvatske udruge poslodavaca. Kako je dan poslije izvijestio na konferenciji za medije, na sastanku su s HUP-ove strane bila i tri istaknuta bankara – Franjo Luković, Božo Prka i Zdenko Adrović. Vodstvu HUP-a Čačić je predstavio gospodarski program HNS-a kao i paket mjera za oporavak ekonomije i gospodarstva u sljedećih pet godina. Vladu su pak HNS-ovci kritizirali zbog manjka gospodarske strategije i izostanka rezultata od antirecesijskih mjera osim u dijelu kriznog poreza, a taj je problematičan jer je doveo do smanjenja neto plaća za dva posto. Zbog porasta porezne presije u krizi građani ponovno odlaze u trgovačke oaze u BiH, Sloveniju i Mađarsku, a Hrvatsku investitori zaobilaze.

Nužni su rezovi
Kritizirajući plan Vladina proračuna za iduću godinu jer je, kako kaže, 20 posto iznad kapaciteta, predsjednik HNS-a je istaknuo da gornja granica može biti 100 milijardi kuna. I HUP i HNS smatraju da su proračunu nužni rezovi, a događa se suprotno jer ministar financija planira, primjerice, za jedan posto veći fond plaća ili pet milijardi kuna pomoći od kojih, kaže Radimir Čačić, 90 posto HDZ-ovim, HSS-ovim i HSLS-ovim prijateljima. Predsjednik HNS-a u srijedu je ustvrdio da je sporno što se planira i milijarda kuna pomoći “raznim prijateljima izvan zemlje”. Budući da su na tom sastanku na račun Vlade pale brojne zamjerke, Čačić zaključuje s onom po kojoj se HUP i HNS slažu da će Hrvatska u 2010. godini biti država bez reformi, gospodarskog rasta, novca i optimizma. “U trenutku kad svijet počne izlaziti iz recesije, Hrvatska neće hvatati taj pozitivan zamašnjak. Nakon ovogodišnjeg pada BDP-a za 5,5 posto, predviđa se da će Hrvatska u 2010. godini ostati na nuli. Ta rupa u koju smo ove godine upali bit će naša sudbina i iduće godine”, kaže prvi čovjek HNS-a. Pritom dodaje da je riječ o analizama međunarodnih institucija te da HUP kao i HNS smatra da se bez političke volje i odgovornosti za provođenje radikalnih reformi u Hrvatskoj neće dogoditi ništa pozitivno. Čačić pored toga tvrdi da su HNS i HUP potpuno suglasni glede rješenja za nelikvidnost i pomoći srednje velikim gospodarskim subjektima da prežive krizom otežani pristup kapitalu. Riječ je o financijskoj pomoći koju bi tvrtke dobile osnivanjem Fonda za podršku gospodarstvu, a sredstva u iznosu od najmanje 2 milijarde kuna morala bi osigurati država u proračunu za 2010. godinu. Te su dvije mjere izlistali kao ključne poteze koje Vlada mora povući kako bi se spriječila daljnja agonija gospodarstva. “Vlada mora stati na kraj lancu neplaćanja. U tu svrhu ima na raspolaganju zakon koji je HNS uputio u Sabor, a obvezao bi sve subjekte koji posluju u javnom sustavu da prilikom sklapanja novih poslova daju sredstvo osiguranja plaćanja svojim poslovnim partnerima. Zbog generiranja nelikvidnosti garanciju plaćanja svojih obveza mora početi davati i država, a to rješenje podržava i HUP”, kaže Čačić.

Krediti tvrtkama
Fondu za podršku gospodarstvu primarna je uloga, prema Čačiću, da pomogne tvrtkama koje zapošljavaju između 100 i 500 radnika, a koje imaju velikih problema s tekućim financiranjem. “Kroz Fond za podršku gospodarstvu bi takve tvrtke dobile kredite od desetak milijuna kuna s ‘grace’ periodom od tri godine i povoljnim kamatama. Za ta sredstva moraju biti javno objavljeni kriteriji”, kazao je Čačić. Za razliku od relevantnog sugovornika iz gospodarstva kojeg Čačić vidi u HUP-u, Hrvatsku gospodarsku komoru je ocijenio “parazitskom institucijom koja se svela na Nadana Vidoševića koji je rezervni igrač HDZ-a”. Inače, Čačić je, u srijedu rekao kako je na razgovor s HUP-om došao s ekipom u kojoj je, primjerice, glavni ekonomist Dragan Kovačević. Što se tiče HUP-ovih sudionika sastanka oni su, kaže, značajni po tome što upravljaju ključnim gospodarskim tokovima u zemlji.

Napad na Polančeca

‘Kriv je za fijasko privatizacije brodogradilišta’
Radimir Čačić je prozvao ministra gospodarstva Damira Polančeca zbog netransparentnosti privatizacije brodogradilišta koja se u prvoj rundi temeljila na lažiranim podacima, pa je doživjela fijasko. “Privatizaciju vodi Hrvatski fond za privatizaciju kojem je na čelu Polančec koji nije vidio pljačku u Fondu, ali ni u Podravci koja inače radi sve prema nalogu Polančeca i Friščića. Potpisao je ugovore o prodaji Ine Molu, a o sadržaju premijerka Kosor nema pojma. Sada je priznao da su podaci škverova lažirani, i to financijska policija upravo istražuje”, kazao je Čačić.

‘Možda nesposobnost, a možda namjerno odrađen deal’
Kako je objasnio, razlog netransparentne privatizacije škverova može biti Polančecova nesposobnost. “No možda je namjerno odrađen ‘deal’ da bi se šteta zbog skrivenih dugova naplatila od nove Vlade. Imamo iskustvo s lažiranim podacima, a samo je lani iz državnog budžeta Hypo banci plaćeno 220 milijuna kuna štete zbog lažiranih podataka u privatizaciji Slavonske banke”, kazao je Čačić.

Autor: Suzana Varošanec
06. listopad 2009. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close