Istup hrvatskih članova Uprave Ine Nike Dalića, Ivana Krešića i Davora Mayera i njihov zahtjev za izmjenama upravljačkog sustava Ine u kojem dominira mađarski Mol, premda nije rezultirao i konkretnim zaključcima na izvanrednoj sjednici Uprave, u Hrvatskoj je dočekan kao uvertira u konačno pokretanje pregovora s Molom o promjeni dioničarskog ugovora.

Neslužbeno se u Vladinim i naftaškim krugovima čuje i kako je ta inicijativa već formalno pokrenuta, i to zahtjevom prvog potpredsjednika Radimira Čačića Molu za pripremu svojih prijedloga za izmjenu tog ugovora. Taj je zahtjev navodno upućen još pred tjedan dana. U samom Molu nisu nam potvrdili da su takav dopis i zaprimili, dok iz Čačićevog ureda poručuju da takav dokument Molu nije odaslan i postupak za otvaranje pregovora, tvrde, nije pokrenut. Podsjećaju na izjavu Čačića u vezi cijelog slučaja, u kojoj je kazao da su “promjene u načinu upravljanja u Ini i dokumentima koji to određuju predmet odluka Vlade koje će biti donesene kad se za to steknu uvjeti”. Međutim, koji se to uvjeti još trebaju steći da bi se išlo u promjene dioničarskog ugovora Ine, Čačić nije precizirao. Tek navodi kako je pitanje kvalitetnijeg upravljanja Inom – apsolutni prioritet Vlade. “Nadam se da to neće biti razmatrano nakon što Mol prijeđe 50 posto vlasničkog udjela, kada više takva inicijativa i neće imati smisla. Vlada sada ima sve alate da krene u razgovore s Molom”, ističe naftni konzultant Jasminko Umičević. Osim činjenica da Mol iz ugovora s hrvatskom državom – a za koji se sudi i bivšem predsjedniku Vlade Ivi Sanaderu – nije ispunio sve obveze, Vladi po njegovim riječima poziciju u tim pregovorima trebaju dodatno olakšati i uvjeti koje će postaviti set zakona koji je u pripremi i uskoro bi trebao biti u saborskoj proceduri. Riječ je o zakonima o rudarstvu, o koncesijama i o energiji, a kojima se namjerava dodatno urediti i uskladiti ta područja s važećim europskim standardima. Među ostalim, novim propisima omogućila bi se i liberalizacija davanja koncesija za istraživanje i proizvodnju ugljikovodika, a uvođenjem mogućnosti da se energetiku proglasi područjem od posebnog državnog interesa, novim bi se zakonom o energetici Vladi moglo dati značajno više prostora u postavljanju zahtjeva prema vlasnicima objekata za njihovo moderniziranje i tehnološko unapređenje. Drugim riječima, postavilo bi se i znatno strože odnose prema onima koji se ne drže strateških odrednica razvoja koje zada Vlada, a tu bi upravo na udaru bila Ina, čije je benzinske crpke i rafinerije Mol prema privatizacijskom ugovoru bio dužan odavno provesti.

Iz Hernadijeva ureda

Mol bez komentara
“Kao dioničar ne bismo komentirali ovaj slučaj, to je predmet razgovora na razini Uprave”, poručili su nam iz ureda predsjednika Uprave Mola Zsolta Hernadija na zamolbu da prokomentira istup hrvatskih menadžera Ine. U Hrvatskoj su, pak, najžešće kritike izazvale slabe reakcije vlasti, uključivo i DORH-a, na informacije objavljene na HTV-u kako je predsjednik Uprave Ine Zoltan Aldott hrvatskim članovima čak zaprijetio i kaznenim progonom.