Prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić predstavio je na 8. međunarodnoj konferenciji o hrvatskom tržištu nekretnina pred dupkom punom dvoranom projekt “Zagreb na Savi”. Čačić projekt kojim će se stvoriti područje površine 360 hektara uz korito rijeke snažno zagovara kao što je to svojedobno radio za gradnju autoceste A1. Riječ je o prvom velikom, zajedničkom projektu Republike Hrvatske, Grada Zagreba i Zagrebačke županije, te Hrvatskih voda i Hrvatske elektroprivrde. Projekt na Savi stoji 1,2 milijardi eura. U njemu je ključno da se odvodnjom poplavnih voda rijeke Save, putem oteretnog kanala Sava-Sava, stvaraju preduvjeti za razvoj i uklapanje u urbanu maticu Zagreba cijelog novog područja uz Savu. Riječ je o velikom području na dijelu toka u dužini 17 kilometara koje se nalazi na dionici od planiranog mosta nizvodno, od nove HE Prečko do mosta na Radničkoj cesti.

Nove urbane funkcije
Taj novi prostor postaje prostor novih vrijednosti, a veličine je prostora koji zauzima tzv. stari Zagreb (centar). Kontaktna namjena tog prostora “proširuje” se do same rijeke, kazao je Čačić i objasnio da će time postići preobrazba današnjeg rješenja, tj. izgrađenih nasipa nakon poplave u Zagrebu 1964. Postojeće rješenje je nedovoljno jer su nasipi udaljeni stotinjak metara od Savina korita i oteretnog kanala Sava-Odra što ne spriječava poplave posavlja. Na 360 hektara novog područja u projektu su predviđene nove urbane funkcije koje su od interesa za grad, regiju i državu. Predviđeni su poslovni, sportsko-rekreativni, kulturni i rezidencijalni sadržaji. Na toj se lokaciji planira i kongresni centar i prateći sadržaji, a tamo će preseliti 2017. i sve institucije Vlade i pravosuđa. Sada su one razasute na čak 188 lokacija. Koriste 420 tisuća kvadrata prostora u vlasništvu države, ali i još 80 tisuća četvornih metara u najmu za što Vlada plaća godišnje 5,3 mil. eura. “Činovnik danas u prosjeku zauzima čak 37 metara četvornog prostora”, rekao je Čačić dodajući da je umjesto 520.000 četvornih metara dovoljno 320.000. Projektom bi se dobili novi prostorni kapaciteti. Čačić je naveo da je riječ o milijun četvornih metara gradivnog područja, zatim minimalno 3,5 milijuna četvornih metara bruto razvijene površine novih objekata, te 800.000 četvornih metara sportsko-reakreacijskih površina i 1.700.000 četvornih metara zelenih površina, prometne i komunalne infrastrukture. Zagreb će tim projektom izići na svoju rijeku kao što je to pravilo kod mnogih europskih gradova. “Brana u Prečkom će pretvoriti rijeku Savu u stabilni i sigurni kanal, dok će izgradnjom novog oteretnog kanala Sava-Sava koji će zamijeniti postojeći Sava-Odra, posavlje biti lišeno opasnosti od poplava. Realizacijom projekta nastat će 35 milijuna četvornih metara novog prostora koji dobija novu uporabnu logiku kao i cijenu”, objasnio je Čačić. Projektom se predviđa i izgradnja još tri hidrocentrale: HE Drenje, HE Podsused i HE Zagreb. Zajedno sa HE Prečko osiguravale bi proizvodnju 23 posto godišnje potrošnje električne energije Zagreba.

Realizacija u 2014.
Brana u Prečkom i novi kanal bili bi gotovi do studenog 2015., tj. uoči sljedećih izbora. Svi drugi dijelovi projekta u fizičkoj realizaciji su od 2014., a projektiranje i slični papirnati poslovi bili bi gotovi ranije. Za veliki zagrebački projekt redifiniranja prostora ubrzo kreće priprema. Zemljište je državno, pa otpadaju problemi neriješenih imovinskopravnih odnosa. Projekt ima podršku Vlade premijera Zorana Milanovića i pitanje je navodno dana kad će Vlada početi donositi svoje odluke važne za realizaciju. Prva će čini se na dnevnom redu biti odluka vezana uz gradnju luke na Savi kod Velike Gorice što se isto predviđa zbog povezivanja sa plovnim putem Rajna-Majna-Dunav. S čelnicima Zagreba i Zagrebačke županije Čačić je obavio niz sastanaka, a HEP je osnovao novu tvrtku za višenamjenske projekte Sava i Drava (i u Osijeku slijedi slični projekt).

Pomak na tržištu
Predviđeno je da se projekt financira iz strukturnih fondova EU, koncesijama, JPP-om te javnim i privatnim investicijama. Zainteresirani su Zaba i EBRD, iznio je Čačić te najavio da će sredinom svibnja biti predstavljen EBRD-u u Londonu.

Projekt Zagreb na Savi

Što nastaje:
1 milijun m2 gradivog prodručja,
3,5 milijuna m2 bruto razvijene površine novih objekata, 800 tisuća m2 sportsko-rekreacijskih površina,
1,7 milijuna m2 zelenih površina,
prometne i komunalne infratsrukture

522 tisuće m2 poslovnih prostora sada koristi Vlada i pravosuđe, na što troši 5,3 milijuna eura godišnje, a 320 tisuća m2 koristile bi te institucije nakon preseljenja i nema troška zakupa

Financiranje: fondovi EU, koncesije, JPP, javne investicije, privatni ulagači

Stvarni svijet

Roditelji vs. algoritmi: Evo kako roditelji mogu preuzeti kontrolu

energetska tržišta

Provokativni plan za novu eru europske energetske neovisnosti

Troškovi izgradnje 4 HE i kanala Sava-Sava: 12 milijardi eura